"Treba nam nuklearno oružje"
Poljska postaje ključna vojna sila Evrope: Varšava želi nuklearno oružje i vojsku od pola miliona pripadnika, dok Nemačka kreće u akciju koja je do sad bila nezamisliva
Dramatičan zaokret u spoljnoj politici američkog predsednika Donalda Trampa podstakao je Evropu na hitno razmatranje novih bezbednosnih rešenja, a u Nemačkoj je pokrenuo debatu o nuklearnom naoružanju – što je Vašington godinama pokušavao da spreči, piše The Wall Street Journal.
Budući nemački kancelar Fridrih Merc, lider demohrišćana, izjavio je da bi Nemačka trebalo da pokrene razgovore o proširenju francuskog i britanskog nuklearnog štita na celu Evropu. Na pitanje Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung da li bi Nemačka trebalo da ima sopstveni nuklearni arsenal, Merc je odgovorio: - Danas za tim nema potrebe - WSJ ističe da time ovu opciju nije isključio.
Ovaj stav je usledio nakon što je Tramp objavio da više neće slati vojnu i obaveštajnu pomoć Ukrajini i okrenuo se saradnji sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, što je u Evropi izazvalo osećaj napuštenosti.
Četiri opcije za Nemačku
Za razliku od Francuske i Velike Britanije, Nemačka se oslanjala na američke vojne baze na svojoj teritoriji. Nemačka je potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i ugovorom o ponovnom ujedinjenju obavezala se da neće posedovati nuklearno oružje. Trenutno, američke taktičke nuklearne bojeve glave su stacionirane u vazdušnoj bazi Bičel, a nemačke vazdušne snage bi ih koristile samo u slučaju naredbe iz Vašingtona.
Iako SAD nisu objavile planove za povlačenje svojih trupa iz Evrope, Tramp je već pokušao da to uradi tokom prvog mandata. Prema analitičaru Kristijanu Melingu iz Fondacije Bertelsman, Nemačka sada ima četiri opcije:
Francuski predsednik Emanuel Makron najavio je početak strateške rasprave o proširenju francuskog nuklearnog štita na evropske saveznike. Makron je i ranije predlagao slične razgovore, ali ih je Nemačka ignorisala.
- Pokušaćemo da pripremimo model do kraja godine kako bi svaki odrasli muškarac u Poljskoj bio obučen u slučaju rata, tako da ta rezerva bude adekvatna potencijalnim pretnjama,“ rekao je Tusk.
Pored formiranja rezervnog sastava, predviđena je intenzivna obuka rezervista, kako bi u slučaju potrebe mogli odmah da reaguju. Tusk je dodao da bi i žene mogle da prođu vojnu obuku, ali je naglasio da je „rat i dalje u većoj meri u domenu muškaraca“.
Razmatranje francuskog nuklearnog štita
Poljska pažljivo razmatra francuski predlog o uključivanju Evrope pod svoj nuklearni štit. Tusk je istakao da je od velike važnosti razumeti šta to znači u pogledu ovlašćenja i kontrole nad nuklearnim sposobnostima.
Takođe je podsetio da je Ukrajina napadnuta nakon što se odrekla svog nuklearnog arsenala, što poljski zvaničnici vide kao upozorenje.
Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Poljska je značajno povećala vojnu potrošnju i sklopila ugovore o kupovini naoružanja u vrednosti od 20 milijardi dolara.
Poljska nabavlja:
250 borbenih tenkova M1A2 Abrams
32 lovca F-35
96 helikoptera Apache
Projektile Javelin
Artiljerijske raketne sisteme
Osim toga, Poljska je od Južne Koreje kupila tenkove K2 i lake borbene avione FA-50.
Ove mere pokazuju da se Poljska priprema za sve scenarije, uključujući mogućnost nuklearnog odvraćanja.
Srbija Danas/Jutarnji