clear sky
6°C
26.04.2024.
Beograd
eur
117.1627
usd
109.3752
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Pravoslavna crkva na raskršću istorije: Hoće li Ukrajina biti JABUKA RAZDORA?

20.10.2018. 11:56
Piše:
Srbija Danas
Pravoslavna crkva
Pravoslavna crkva / Izvor: Profimedia/ilustracija
Jedna od glavnih trenutnih svetskih tema je raskol u pravoslavlju odnosno spor između Moskovske i Vaseljenske patrijaršije oko priznavanja Ukrajinske pravoslavne crkve.

Dok duhovna lica najuticajnijih crkava pravoslavlja vode borbu oko nove samoproglašene Ukrajinske crkve, vernici se sa pravom pitaju u kom će smeru da ide ovaj spor. Da li je raskola pre bilo, ko može da prizna samostalnost neke crkve, šta je autokefalnost itd.

Putin ZAGRMEO: "Krim je naš"! Volja naroda se ne sme dovesti u pitanje!

Pojam patrijaršija se odnosi na crkvenu nadležnost (jurisdikciju) odnosno na teritoriju nad kojom patrijarh ima duhovna ovlašćenja. Najstarije patrijaršije u hrišćanskoj crkvi su Carigradska, Aleksandrijska, Antiohijska, Jerusalimska i Rimska.

Mapa jurisdikcija pravoslavnih crkava
Mapa jurisdikcija pravoslavnih crkava / Izvor: Foto: Wikipedia

Prvi veliki raskol i do sad najznačajniji i najveći raskol desio se 1054. godine kada je došlo do međusobnog isključenja (ekskomunikacije) carigradskog i rimskog crkvenog poglavara. Od tada se hrišćanska crkva deli na pravoslavnu i na katoličku na čijem je čelu rimski papa.

Raskol uzima maha: Ukrajinci predali čuvenu crkvu iz 18. veka vaseljenskom patrijarhu

Kada se priča o daljoj sudbini Vaseljenske odnosno Carigradske patrijaršije u obzir mora da se uzme odnos tadašnje moćne države Romejskog carstva (Vizantije) i vaseljenskog patrijarha. Jačina i autoritet Carigradske patrijaršije zavisila je od snage samog Vizantijskog carstva. Spona crkve i države u srednjem veku je bila neraskidiva.

Kako je moć Vizantije vremenom opadala, tako je i uticaj patrijarha vremenom slabio. Stvarale su se nove, autokefalne (nezavisne) pravoslavne crkve nezavisne od Carigradske patrijaršije.

Crkva Sveta Sofija
Crkva Sveta Sofija / Izvor: Profimedia

Za nas, svakako najbitniji primer, je autokefalnost koju je dobila srednjovekovna srpska država 1219. godine kada je za prvog srpskog arhiepiskopa proglašen Sveti Sava.

Episkop - stara se o ustrojstvu crkve i starešina je ne samo višem i nižem sveštenstvu, nego i svim vernicima svoje episkopije

Arhiepiskop - glavni episkop, stariji episkop. Naziv arhiepiskop dodeljuje se samo patrijarsima i mitropolitima autokefalnih crkava.

Mitropolit – episkop čije se sedište nalazi u glavnom ili najvažnijem gradu neke oblasti.

Patrijaršija se deli na episkopije (eparhije), arhiepiskopije, i mitropolije. Teritorija na kojoj deluje Srpska pravoslavna crkva podeljena je na 4 mitropolije, 35 episkopija i Ohridsku arhiepiskopiju.

Kasnije, kada se Vizantija nalazila pred padom, kralj Dušan je imao nameru da proglasi srpsku državu za naslednika ovog moćnog carstva. Prema ustaljenim običajima carigradski patrijarh je krunisao careve na Istoku, a papa careve na Zapadu. Pošto se nije mogao nadati da će ga iko od ove dvojice krunisati, srpska arhiepiskopija je uzdignuta na rang patrijaršije 1346. godine. Dušan je iste godine krunisan za cara. Iako je imala prvenstvo u pravoslavnom svetu, Vaseljenska patrijaršija nije mogla da utiče na ove događaje.

UDAR NA RUSIJU: Eksplozija na Krimu je TERORISTIČKI NAPAD! ŠOKANTAN uzrok! VOJSKA SPREMNA! (VIDEO)

Rusija je, za razliku od Srbije, znatno kasnije dobila autokefalnost, de fakto 1448, a zvanično 1589. godine. Moskva se nakon nestanka Vizantije sa istorijske scene nazivala "Trećim Rimom" i postala je, sticajem istorijskih okolnosti, centar pravoslavlja, a moskovski patrijarh je de fakto najznačajniji patrijarh u pravoslavnom svetu. Ruska pravoslavna crkva ima najveći broja vernika i to joj u stvari daje na značaju.

Vaseljenska patrijaršija je nastavila da postoji, međutim iako istorijski značajna, ona nije uspela nikad da povrati značaj kakav je imala za vreme najvećeg sjaja Vizantije tokom srednjeg veka.

U današnjem sporu obe crkve se pozivaju na posebna prava. Vaseljenski patrijarh (po tradiciji prvi među patrijarsima) smatra da samo on može da daje autokefalnost drugim crkvama (u ovom slučaju ukrajinskoj crkvi), očigledno se ne obazirući na jurisdikciju Moskovske patrijaršije koja se prostire i na teritorije Ukrajine. Sa druge strane Moskovska patrijaršija sa pravom ističe svoju nadležnost nad ukrajinskom pravoslavnom crkvom koja nije ni kanonski, a ni istorijski utemeljena.

Borba koja je uveliko povezana sa političkim ciljevima, a ne verskim razlozima, sigurno će potrajati, a posledice u pravoslavnom svetu tek će da se osete.

 

Piše:
Srbija Danas
20.10.2018. 11:56