(VIDEO) "Svi gledamo u nebo i nadamo se da će nas Tramp bombardovati'', spremaju se novi neredi: Narod Irana u besu i strahu, dramatični prizori iz Teherana
U Iranu se nastavlja narodni otpor uprkos otporu vlasti nakon masovnih ubistava demonstranata u januaru.
U Iranu se javlja novi talas narodnog nezadovoljstva, jer građani, besni zbog masovnih ubistava demonstranata prošlog meseca, i dalje pružaju otpor režimu uprkos stalnoj pretnji odmazdom. Ožalošćene porodice, studenti i zdravstveni radnici otvoreno prkose vlastima, a njihov otpor se ogleda na različite načine, od glasnih protesta do tihih, ličnih činova neposluha, piše The Wall Street Journal.
Ovi izliv otpora dešavaju se dok Iranci shvataju punu razmeru nasilja iz januara i dok režim sprovodi talase hapšenja usmerene na demonstrante i njihove simpatizere, uključujući rodbinu, medicinske radnike i aktiviste za ljudska prava.
"Ljudi su ispunjeni strahom, ali i ogorčenjem", poručila je u tekstualnoj poruci žena iz grada Kermanšaha. "Svi gledamo u nebo i nadamo se da će nas Tramp bombardovati, samo da uništi Khameneija i njegov režim. Spremni smo umreti jedan po jedan, ali ne želimo da naša deca trpe našu bol i muku."
Rastuće neslaganje dolazi u trenutku kada predsednik Tramp gomila američke snage uz iransku obalu radi moguće vojne akcije, nakon što je upozorio režim da ne ubija demonstrante. SAD i Iran dogovorili su sastanak u petak u Omanu kako bi pokušali da pronađu diplomatsko rešenje.
Brutalna odmazda režima
Grupa od 17 aktivista civilnog društva iz Irana objavila je otvoreno pismo u kojem masovna ubistva opisuju kao zločin protiv čovečnosti koji vodi vlada, okrivivši za to vrhovnog vođu Khameneija. Nakon objave pisma, troje potpisnika – Vida Rabbani, Abdollah Momeni i Mehdi Mahmoudian – uhapšeno je.
Svako ko sada javno govori protiv vlasti preuzima ogroman rizik. Prema podacima američke grupe Human Rights Activists in Iran, od početka protesta krajem decembra ubijeno je oko 7.000 ljudi, a više od 50.000 je uhapšeno. Iranske vlasti priznale su oko 3.000 mrtvih i nekoliko stotina uhapšenih, koje državni mediji opisuju kao nerede ili teroriste.
"Nakon što je ubila hiljade civila, Islamska Republika sada ide od kuće do kuće kako bi kaznila one koji su se usudili protestovati i slomila svaki potencijalni tračak daljeg otpora", rekao je Hadi Ghaemi, izvršni direktor Centra za ljudska prava u Iranu sa sedištem u Njujorku.
Lekari na meti bezbednosnih snaga
Naoružani muškarci u civilu upadali su u bolnice širom zemlje tražeći ranjene demonstrante i odvodeći ih. Jedan lekar iz Teherana potvrdio je da je video kako snage bezbednosti odvode ranjene iz njegove bolnice. Snage sigurnosti pritvarale su i lekare i medicinske sestre koji su pružali pomoć ranjenima.
Mohammad Raeeszadeh, predsednik Iranskog medicinskog veća, izjavio je za polu-službenu agenciju ISNA da je 17 medicinskih radnika privedeno nakon gušenja protesta 8. i 9. januara. U međuvremenu, Kiana Kasiri, član mreže iranskih lekara u inostranstvu, rekla je da je njena grupa dokumentovala pritvaranje više od 30 medicinskih radnika optuženih za lečenje demonstranata.
Hapšenja su izazvala bes, a Medicinsko veće zatražilo je sigurnost za zdravstvene radnike. "Zdravstveni radnici... imaju dužnost da pruže potrebnu medicinsku pomoć svim pacijentima u svim okolnostima, bez obzira na društvene, političke ili bezbednosne uslove", navelo je veće.
Režim nudi ustupke, ali pozivi na proteste ne prestaju
Javna reakcija podstakla je vlasti da u nekim slučajevima popuste. Krajem januara, uz kauciju je pušten istaknuti demonstrant Erfan Soltani, a vlada je najavila da će početi da izdaje vozačke dozvole za motocikle ženama.
Međutim, malo je verovatno da će ti ustupci smiriti bes. Trgovci sa Velikog bazara u Teheranu pozvali su na nove proteste 17. i 18. februara, na dane kada se završava tradicionalno 40-dnevno žalovanje za ubijenima 8. i 9. januara.
"Pozivamo plemeniti narod Irana širom zemlje da istovremeno u svojim gradovima održi sećanje na mrtve i nastavi nacionalni ustanak", objavilo je udruženje trgovaca. Cilj je, kako navode, "osvetiti najveći ulično-masovni masakr u modernoj istoriji".