Zašto takozvani dugotrajan covid traje toliko dugo, odnosno zašto neki koji su preboleli zarazu korona virusom mesecima nakon infekcije još uvek imaju neke simptome oboljenja?
Prema najnovijem istraživanju, dugi covid mogao bi biti posedica toga što virus uzrokuje značajne promene u krvnim zrncima koje se mogu videti i nekoliko meseci nakon početne dijagnoze.
- Uspeli smo otkriti jasne i dugotrajne promene na krvnim zrncima, i tokom akutne infekcije, ali i nakon što je ona bila gotova - rekao je biofizičar Johen Guk s Instituta "Max Planck" u Nemačkoj.
Guk i njegove kolege proučavali su krv ispitanika koristeći se sofisticiranim sistemom RT-DC koji može analizirati stotine krvnih zrnaca u sekundi, kako bi videli postoje li kod ispitanika neke neobične promene u veličini i strukturi krvnih zrnaca.
Analizirali su krv 55 osoba: 17 pacijenata s teškim simptomima covida (od kojih je polovina kasnije nažalost umrla), 14 pacijenata koji su preboleli zarazu korona virusom i 24 dobrovoljca koja nisu bila zaražena covidom-19. Pritom je kroz RT-DC sistem propušteno preko 4 miliona krvnih zrnaca.
Rezultati su pokazali da se crvena krvna zrnca (eritrociti) obolelih od covida dosta razlikuju od onih kod zdravih ispitanika i da pokazuju znakove nefleksibilnosti fizičke strukture, što bi moglo uticati na njihovu sposobnost isporuke kiseonika.
- Fizička svojstva eritrocita presudna su za mikrocirkulacijski protok i kao takve, ove promene mogu oslabiti cirkulaciju i pospešiti hipoksemiju - objasnili su naučnici.
- Ovaj sindrom bi se mogao zadržati kod pacijenata s dugotrajnim covidom i nakon završetka aktivne infekcije. Kod onih koji su preležali covid, a koji nemaju simptome bolesti, promene fenotipa nisu bile toliko izražene, ali su i dalje bile prisutne - dodali su.
Suprotno tome, limfociti (bela krvna zrnca) kod onih s teškim simptomima covida-19 bili su manje fleksibilni, dok su monociti bili znatno veći. Neutrofili, još jedna vrsta belih krvnih zrnca, su kod obolelih od korona virusa imali brojne promene i više deformacija.
Zanimljivo je da neutrofili imaju jako kratak životni vek, koji traje samo jedan dan, ali da se promene kod neutrofila kod bolesnika s covidom i dalje mogu videti mesecima nakon infekcije, što pokazuje da bi zaraza korona virusom mogla imati trajni uticaj na imunološki sastav.
- Iako su se neke od tih promena vratile do normalnih vrednosti nakon hospitalizacije, druge su istrajale mesecima nakon otpuštanja iz bolnice, što je dokaz dugoročnog uticaja covida-19 na naš organizam - navode naučnici.
- Perzistentne promene eritrocita i neutrofila mogle bi se povezati s dugotrajnim simptomima covida kod pacijenata, od kojih je 70 posto imalo hroničnu glavobolju ili neurološke simptome, 54 posto poremećaje koncentracije i 62 posto problema s cirkulacijom i tahikardijom. Pretpostavljamo da bi trajne promene fizičkih fenotipa krvnih zrnaca mogle uticati na dugotrajnom oštećenju cirkulacije i isporuci kiseonika, a što je povezano s covidom", dodaju stručnjaci.
Istraživanje naziva "Physical phenotype of blood cells is altered in COVID-19" objavljeno je u časopisu "Biophysical Journal".