light rain
17°C
16.05.2024.
Beograd
eur
117.1192
usd
107.5969
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

JUGOSLOVENI - LJUDI JEDNE KRVI I POREKLA: Znate li koji je čuveni etnolog Pančevac je rekao ovo?

19.12.2017. 13:22
Piše:
Srbija Danas
Jovan Erdeljanović
Jovan Erdeljanović / Izvor: Foto: Profimedia/Wikipedia

Smatran je naslednikom Jovana Cvijića...

Jovan Erdeljanović, čuveni etnolog, rođen je 11. novembra 1874. godine u Pančevu. Studirao je u Beču, Berlinu, Lajpcigu i Pragu. Doktorirao je na Filozofskom fakultetu, Čarls Univerziteta, u Pragu. Zaposlio se 1906. na beogradskom univerzitetu, a 1921. godine je postao redovni profesor na katedri etnologije. 

Pored toga što je osnivač naučne etnologije u Srba, on je i prvi profesor koji je studentima Univerziteta u Beogradu držao ciklus predavanja iz fizičke antropologije. On ju je definisao kao "nauku o telesnim osobinama ljudskog roda, tj. o morfološkim osobinama i o svim drugim pojavama koje su u neposrednoj vezi sa telesnim životom".

Njegova dela su bila pod uticajem teorije evolucionizma, a predstavio je teoriju da su Jugosloveni ljudi jedne krvi i porekla. 

Bio je član Sprske kraljevske akademije, od 18. februara 1922. dopisni, a od 10. februara 1933. i redovni. Objavio je veliki broj radova na srpskom i stranim jezicima. Među njima su posebno značajna proučavanja prisustva Srba u današnjoj Vojvodini kao i plemenskog života u  Crnoj Gori. Dela: "Postanak plemena Piperi", "Etničko srodstvo Bokelja i Crnogoraca", "Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena", "Kuči", "Bratonožići", "Stara Crna Gora", "Tragovi najstarijeg slovenskog sloja u Banatu", "O poreklu Bunjevaca", "Makedonski Srbi", "O počecima vere i drugim etnološkim problemima".  

Važio je za jednog od najsigurnijih nastavljača antropogeografskih naučnih istraživanja Jovana Cvijića. 

Umro je 12. februara 1944. godine.