Ovako je malo vojvođansko selo odalo počast velikom Stepi Stepanoviću (FOTO/VIDEO)
Fenomenalna priča
Tamo gde se u vojvođanskim ravnicama smestila mala opština Nova Crnja, na samoj granici sa Rumunijom, prostire se i malo selo, Vojvoda Stepa koje može da se pohvali svojom bogatom istorijom.
Od "Boemskih dana" do Štrudlijade: Ovo je priča o festivalima u Novoj Crnji (FOTO/ VIDEO)
Prvobitno ime sela je bilo Leonovac, a tada najveći veleposed u Banatu, od čak 35.000 katastarskih jutara zemljišta, bio je vlasništvo Andrije i Aleksandra Čekonića.
Na njemu su formirana najbrojnija kolonistička sela: Vojvoda Stepa, Banatsko Karađorđevo, Aleksandrovo, a po osnivanju, selo je nosilo naziv po Leonu, sinu grofa Čekonjića na čijem je posedu osnovano selo.
Stanovnici su kasnije odlučili da selu daju ime po svom komandantu, vojvodi Stepi Stepanoviću. Vojvoda Stepa je naseljena 1923. godine, kolonizacijom iz raznih delova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (Hercegovine, Crne Gore, Like i Bosne), a takođe i dolaskom srpskih optanata iz Mađarske (Batanja) i Rumunije.
Mural Stepi Stepanoviću zahvaljujući opštini Nova Crnja
Zahvaljujući sadašnjem rukovodstvu oštine Nova Crnja na čijem se čelu nalazi Pera Milankov, stepa Stepanović je dobio i mural. Mural je veličine 25m² i nalazi se na zgradi Doma kulture, pored spomenika Stepi Stepanoviću i dobrovoljcima iz I svetskog rata koji su osnovali ovo naselje. Pored murala napisani su stihovi Alekse Šantića „Šta Srbija može pokazô si svetu, i njezine duše da su boga deo“, iz pesme „Vojvodi Stepi“ napisane 1919. godine.
Da rukovodstvo opštine Nova Crnja brine o kulturnom nasleđu govori da je na teritoriji te opštine pored murala Stepi Stepanoviću iscrtan i mural mural Đure Jakšića i Devojke u plavom.
Kolonisti su većinom bili srpski dobrovoljci sa Solunskog fronta. Četiri porodice Solunskih dobrovoljaca su naseljene iz Veličana kod Trebinja.
Od zbirki predmeta do originalnih rukopisa pesama i priča: Ovde se čuva blago Đure Jakšića (FOTO)
Ukupno su se doselile 642 porodice, od kojih 397 porodica dobrovoljaca, iz 224 različita naselja.
Grupisali su se u različitim delovima sela, naseljavajući se po zavičajnoj osnovi, jer su samo uz međusobnu solidarnost mogli opstati na njima nepoznatom prostoru.
Spoj Srbije i Holandije u srcu Vojvodine: Ovo je priča o vetrenjači u Ravnom selu (FOTO)
Uprkos zavičajnoj atomizaciji kolonisti su se okupljali u novu zajednicu na temelju istovetnih interesa da izgrade svoja domaćinstva na tlu koji im je bilo nepoznato.
U staroj veleposedničkoj zgradi počela je 18. novembra 1927. godine da radi škola, a prvi učitelj bio je Dušan Todorović iz Čačka.
Godine 1934. izgrađena je najmodernija školska zgrada sa četiri učiteljska stana. Vojvoda Stepa postaje opština 1935. godine, a 1936. je izgrađena opštinska zgrada. Godine 1939. u novom naselju izgrađeni su, pored hrama, i sokolski i parohijski dom.
Versko bogatstvo Kule koje nema cenu: Spoj pravoslavnog i katoličkog sveta u srcu Vojvodine
Osim bogate istorije, meštani Vojvode Stepe danas sa ponosom ističu čuveni ribnjak koji ovde okuplja ljubitelje ribolova iz cele zemlje, ali i regiona. Ribnjakom upravlja istoimeno sportsko udruženje. U jezeru ima šarana, amura, za koje važi pravilo Uhvati i pusti, bele ribe – babuške ( koja se može poneti).