Čije prezime nosi Bogdan, sin Milice Todorović? Zakon Republike Srbije je jasan u njenom slučaju
Ako roditelji nisu u braku, a majka ne želi da navede ime oca, dete može prijaviti samostalno.
Milica Todorović je 3. februara na svet donela sina Bogdana.
Nedugo zatim, u javnost je istupila supruga muškarca sa kojim je pevačica dobila dete, čime je postalo jasno da on, barem formalno, nije slobodan. Iako javnost ne prestaje da govori o ovoj temi, jedno pitanje je ostalo bez odgovora - čije prezime nosi Miličin sin?
To zasad nije poznato, jer se ne zna da li će N. M. zakonski priznati dete, da li je to već učinio ili to neće učiniti. Ukoliko očinstvo ne bude priznato, dete će nositi majčino prezime - Todorović.
Šta zakon predviđa nakon rođenja deteta?
Pošto Milica i N. M. nisu u braku, ne postoji zakonska pretpostavka očinstva. Zbog toga je neophodna izjava o priznanju očinstva ili pravosnažna sudska odluka.
Prijava rođenja deteta obavlja se u porodilištu.
Ako je Milica želela da ime oca bude navedeno u prijavi putem sistema eBeba, prijavu su morali da izvrše zajedno u porodilištu - odnosno, prisustvo oca je bilo neophodno. U tom slučaju, Milica je istovremeno potpisala izjavu o ocu deteta, dok je on imao obavezu da u roku od 30 dana od rođenja deteta ode u matičnu službu opštine u kojoj je dete rođeno i potpiše zapisnik o priznanju očinstva, kako bi sve započete procedure mogle nesmetano da se realizuju.
Ako roditelji nisu u braku, a majka ne želi da navede ime oca, dete može prijaviti samostalno.
Prisustvo majke u matičnoj službi prilikom potpisivanja zapisnika o priznanju očinstva nije potrebno ukoliko je u porodilištu već potpisala izjavu o ocu deteta. Međutim, dok lice označeno kao otac ne potpiše zapisnik o priznanju očinstva u matičnoj službi, nijedna procedura započeta u porodilištu neće biti sprovedena.
Utvrđivanje očinstva
Postoje dva načina utvrđivanja očinstva: priznanjem i sudskim putem.
Izjavu o priznanju očinstva može dati muškarac stariji od 16 godina koji je sposoban za rasuđivanje. Ova izjava je strogo lična i ne može se dati preko zakonskog zastupnika ili punomoćnika, što znači da N. M. mora to učiniti lično - ukoliko to odluči.
Izjava o priznanju očinstva može se dati pred matičarem, organom starateljstva (centrom za socijalni rad), javnim beležnikom, sudom ili u testamentu. Uz ovu izjavu potrebna je i saglasnost majke deteta, ukoliko je starija od 16 godina i sposobna za rasuđivanje.
Saglasnost majke nije potrebna ako je u prijavi rođenja deteta navela muškarca kojeg smatra ocem, a on je naknadno priznao očinstvo.
Izjava o priznanju očinstva, kao i saglasnost majke, ne mogu se opozvati. Ipak, moguće je sudskim putem tražiti njihovo poništenje ukoliko postoje razlozi apsolutne ili relativne ništavosti.
Sudsko utvrđivanje očinstva
Ako očinstvo nije utvrđeno priznanjem, može se utvrditi sudskim putem, podnošenjem tužbe.
Pravo na pokretanje postupka imaju: dete, majka i muškarac koji tvrdi da je otac deteta.
