Pravoslavni Božić se čestita rečima "Hristos se rodi!" na šta se tradicionalno odgovara sa "Vaistinu se rodi!". Ovaj pozdrav se koristi među pravoslavnim vernicima tokom Božićnog perioda, od Božića do Bogojavljenja.
Međutim, javljaju se i neki drugi izrazi za čestitanje, pa da se ne bismo ogrešili i obrukali danas se podsećamo pravopisa.
Veliko i malo slovo
Božić se pravilno piše velikim početnim slovom, kao i božićni pozdravi kao što su "Hristos se rodi" ili "Mir božji, Hristos se rodi". Međutim, kada se govori o božićnim praznicima uopšte, koristi se malo početno slovo:
"Srećni božićni praznici!"
Čestitanje
Na pozdrav "Hristos se rodi" se odgovara sa:
"Vaistinu se rodi!"
Reč "Vaistinu" znači stvarno ili zaista.
Takođe, preporučeno je koristiti oblik "Hristos" prema Pravopisu, što je direktno preuzeto iz grčkog jezika, a u ostalim padežima se uobičajeno mijenja kao "Hrista, Hristu…".
Nova godina ili nova godina?
Nazivi praznika pišu se velikim početnim slovom, a ako je naziv praznika višečlan – velikim slovom piše se samo prva reč (osim ako je u sastavu naziva praznika vlastito ime). Tako se aktuelni praznici pišu – Nova godina, odnosno Božić.
Ispravno je napisati: "Srećna Nova godina!", "Srećan Božić!". Međutim, ako nekome poželite srećnu određenu godinu, to se onda više ne odnosi na sam praznik, već na predstojeću (danas već tekuću) godinu, te je ispravno napisati: "Srećna nova 2013. godina!".
Takođe je ispravno napisati: "Srećni novogodišnji i božićni praznici!". Naime, pridevi novogodišnji i božićni pišu se malim početnim slovom.
Srećan ili sretan
Norma standardnog srpskog jezika prihvata obe varijante ovog prideva, ali daje prednost obliku srećan.
"Razjednačavanjem grupe ćn u srećni, srećno, srećnik, srećnica dobijeni su oblici sretni, sretno i sl. a promena je prenesena i u sretan. Mada norma priznaje dubletizam srećan i sretan – prednost treba davati oblicima sa ć". (Matica srpska, Novi Sad, 2010. godina).