NBS upozorava: Ako vidite ovaj detalj, novčanica je falsifikat
U Srbiji je u periodu januar-septembar 2025. godine otkriveno ukupno 3.750 falsifikovanih novčanica domaće i strane valute, pokazuje izveštaj Narodne banke Srbije.
Narodna banka Srbije saopštila je danas da je u prvih devet meseci 2025. godine u postupku ekspertske analize otkriveno ukupno 3.750 falsifikovanih novčanica, od čega 1.337 komada dinara i 2.413 komada efektivnog stranog novca.
U strukturi falsifikovanih dinarskih novčanica, dominantno učešće imaju apoeni od 2.000 dinara (79,66%), zatim 500 dinara (7,93%) i 1.000 dinara (7,70%). Ukupna nominalna vrednost falsifikovanih dinarskih novčanica iznosi 2.561.820 dinara.
Kada se posmatra efektivni strani novac, najveći broj falsifikata odnosi se na evro – ukupno 2.019 komada, najčešće apoena 100 i 200 evra. U istom periodu otkriveno je i 394 komada američkih dolara, od čega najviše apoena od 100 dolara.
Posmatrano po nominalnoj vrednosti, falsifikovane novčanice evra čine 85,24% ukupne vrednosti falsifikata, dolara 8,77%, a dinara 5,99%. Prema izveštaju NBS, na milion komada originalnih novčanica u opticaju otkriveno je u proseku 1,98 komada falsifikovanih, dok je na milijardu dinara u opticaju otkriveno 4.593 dinara falsifikata.
U istom periodu izvršena je i analiza 400 kovanica evra apoena 1 i 2, pri čemu je utvrđeno da je 36 komada apoena 2 evra falsifikovano.
Kako prepoznati falsifikat?
Prvi znak sumnje je tekstura papira - prava novčanica je čvrsta i blago hrapava. Kada se okrene prema svetlu, na njoj mora biti vidljiv vodeni žig i bezbednosna nit. Hologramski elementi i trake menjaju izgled pri pomeranju, a boje i mikrodetalji su jasni i precizni.
Falsifikati često imaju loš kvalitet štampe, blede ili previše jarke boje i neujednačene ivice. Ako sumnjate u autentičnost novčanice, ne vraćajte je osobi od koje ste je dobili, već je odmah odnesite u banku ili policiju.
Proverite papir i teksturu
Originalna novčanica ima čvrstu i blago hrapavu teksturu, dok falsifikat često deluje glatko ili plastično. Na pravim novčanicama postoje reljefno štampani delovi, poput natpisa i broja apoena.
Pogledajte prema svetlu
Prave novčanice imaju vodeni žig koji prikazuje lik ili broj i bezbednosnu nit koja prolazi vertikalno kroz papir.
Proverite hologram ili traku
Evro novčanice imaju hologram koji menja izgled kada se pomera, dok dinarske imaju metalizovanu zaštitnu traku sa natpisom i apoenom.
Obratite pažnju na boje i detalje
Falsifikati često imaju isprane ili prejake boje, a mikroštampa je mutna ili nečitka. Rubovi mogu biti neujednačeni.
UV zaštita
Pod UV lampom originalne novčanice imaju svetleće elemente (natpisi, brojevi ili simboli), dok falsifikati najčešće nemaju takvu zaštitu ili izgleda neuredno.
Zašto su baš ove novčanice najfalsifikovanije?
Falsifikatori biraju novčanice koje su u svakodnevnom opticaju jer tako imaju najveće šanse da ih "proguraju" nezapaženo.
-
Novčanica od 2.000 dinara je u Srbiji jedna od najčešće korišćenih za plaćanje roba i usluga.
-
Novčanica od 100 evra je najpopularniji apoen u gotovinskim transakcijama širom Evrope i često se koristi i u Srbiji - od kupoprodaja do menjačnica.
Lako se daju u promet bez sumnje
Apoeni od 2.000 dinara i 100 evra nisu ni previše mali ni previše veliki - dovoljno su "uobičajeni" da prodavci i građani često ne proveravaju njihovu autentičnost detaljno, pogotovo u brzim transakcijama (prodavnice, kafići, pijace).
Falsifikatoru je "ekonomski" isplativije da falsifikuje apoen od 100 evra nego, na primer, 10 evra - jer isti napor donosi veću nezakonitu dobit.
Slično važi i za 2.000 dinara: to je najveća novčanica koja se često koristi, pa se lakše plasira od apoena od 5.000 dinara, koji izaziva više sumnje.
Navike građana idu u korist falsifikatorima
Većina građana ne proverava novčanice ako iznos "deluje uobičajeno". Ljudi češće kontrolišu veće apoene (npr. 5.000 RSD ili 200 EUR), dok novčanice od 2.000 dinara i 100 evra lakše promaknu neprimećene.
Falsifikatori ciljaju najrasprostranjenije i najpraktičnije apoene - takve novčanice cirkulišu brže, lakše se daju u promet i manja je verovatnoća da će neko proveriti njihovu autentičnost. Zato ih i Narodna banka Srbije označava kao najrizičnije za falsifikovanje.
Srbija Danas