U četiri opštine u Srbiji 501 napuštena državna parcela

Panorama poplavljene njive / Izvor: Profimedia

Sve poljoprivredne parcele u Srbiji na kojima se zaista obavlja poljoprivredna proizvodnja biće do 2023. evidentirane, što će biti osnov za dobijanje državnih subvencija

Na području Aleksandrovca, Aleksinca, Beočina i Smedereva nalazi se 501 napuštena parcela, utvrdila je Uprava za poljoprivredno zemljište.

Terenskom proverom faktičkog stanja, koja je podrazumevala fotografisanje i video zapise, obuhvaćene su 1.484 parcele u ove četiri jedinice lokalne samouprave (JLS), a 501 parcela je napuštena dok se 983 koristi na terenu.

U Aleksandrovcu je od 124 kontrolisane parcele, 48 napušteno, a površina ovog zemljišta koje se ne koristi iznosi nešto više od 37 hektara. Kada je reč o Aleksincu, proverene su 323 parcele (231,79 hektara) i utvrđeno je da se na tom području nalaze 64 parcele koje niko ne koristi.

Selo u kojem NEMA NEZAPOSLENIH, raste broj mladih koji u njemu žive, trebaju im radnici!

PRIČA IZ CRNE GORE: On je produžena ruka seljaka, njegovo DIGITALNO SELO olakšalo prodaju proizvoda!

Zlato i srebro poskupeli, još jedna posledica smrti najmoćnijeg iranskog generala

U Beočinu, od 184 proverene parcele, 153 ih je napušteno. Najviše kontrola na terenu, u sklopu projekta 2Identifikacija napuštenog zemljišta u državnoj svojini", urađeno je u Smederevu (853 parcele koje pokrivaju više od 658 hektara zemljišta), a 234 parcele su napuštene (njihova površina je 186,04 hektara).

Detaljan spisak parcela za koje je utvđeno da su napuštene biće objavljen do 10. januara, navodi se na stranici Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede. Cilj programa je, između ostalog, da se utvrdi ko stvarno koristi poljoprivredno zemljište, a kako bi se subvencije države pravednije koristile.

Sve poljoprivredne parcele u Srbiji na kojima se zaista obavlja poljoprivredna proizvodnja biće, inače, do 2023. godine evidentirane, što će biti osnov za dobijanje državnih subvencija.

Država poljoprivrednicima već odobrava podsticaje na osnovu površine zemljišta koju imaju u vlasništvu, odnosno zakupu, a koja je upisana u katastru i na kojoj poljoprivrednici imaju zasađene kulture.

Međutim, u praksi se pokazalo da samo na jednom delu te površine, ustvari, obavljaju proizvodnju, pa su na taj način dobijali novac i za deo zemljišta na kojem nisu zasejali pšenicu, kukuruz, detelinu...

TURISTIČKE VAUČERE PRIMAĆE 43 UGOSTITELJA: Na listi najviše objekata iz Sokobanje i sa Zlatibora