ŠOK REFORME
Usvojen surovi paket mera: Srpski penzioneri se nadali benefitima, a država im zadala težak udarac - evo kako će upravljati vašim parama i šta se sprema
Sve srpske radnike i buduće penzionere koji su deo ovog sistema očekuje brutalan udarac, jer je upravo usvojen šokantan paket od 30 radikalnih mera koje iz korena menjaju pravila u penzionom sistemu.
Srpske radnike i celokupnu dijasporu u Nemačkoj očekuje brutalan udarac, jer je nemačka penziona komisija usvojila paket od 30 radikalnih mera koje iz korena menjaju penzioni sistem. Ono čemu su se mnogi naši ljudi nadali sada zauvek odlazi u istoriju - potpuno se ukida popularna mogućnost prevremenog odlaska u penziju sa 63 godine (tzv. "Rente mit 63"). Uz to, novi usvojeni plan donosi i drastično produženje radnog veka, pa će se granica za obavezno penzionisanje prvo pomeriti na 69, a na kraju će ljudi morati da rade čak do neverovatne 70. godine života!
Nemačka penziona komisija usvojila je paket od 30 mera koji donosi tektonske i radikalne promene u penzionom sistemu ove zemlje. Očekuje se da ovi predlozi, koji će potpuno promeniti način na koji radnici planiraju svoju starost, budu zvanično dostavljeni saveznom kancelaru Fridrihu Mercu i ministarki rada Berbel Bas.
Evo pregleda ključnih reformi koje će direktno uticati na sve zaposlene u Nemačkoj.
Kraj za prevremeno penzionisanje (Rente mit 63)
Najveći šok za radnike predstavlja potpuno ukidanje prevremenog penzionisanja. Popularna penziona naknada koja je omogućavala odlazak u penziju sa 63 godine (tzv. Rente mit 63) zauvek odlazi u istoriju.
Drastično pomeranje starosne granice
Radni vek u Nemačkoj će nastaviti da se produžava u godinama koje dolaze. Prema usvojenom planu, uvodi se obavezno penzionisanje sa 69 godina, koje će stupiti na snagu 2071. godine, dok će se od 2091. godine ova granica pomeriti na čak 70 godina.
Udar na "mini-poslove": Samo studenti bez doprinosa
Novi plan donosi težak udarac i radikalne rezove za "mini-poslove", koji su do sada bili zakonski oslobođeni plaćanja penzijskih doprinosa. Ovaj model se potpuno ukida za opštu populaciju.
U budućnosti će rad bez plaćanja doprinosa biti privilegija koju će imati isključivo studenti i školska deca, i to samo ukoliko njihova mesečna zarada ne premašuje 603 evra. Svi ostali građani moraće da prihvate poslove sa punim izdvajanjima za penziju.
Političari i direktori postaju obveznici
Kako bi se napunio penzioni fond, Nemačka uvodi obavezu plaćanja doprinosa za grupe koje su do sada bile izuzete. U sistem ulaze:
- Poslanici saveznog parlamenta (Bundestag) i pokrajinskih parlamenata (Landtage)
- Samozaposleni i zanatlije
- Predsednici upravnih odbora akcionarskih društava
Zanimljivo je da su državni službenici (tzv. Beamte) za sada privremeno izuzeti iz ove obaveze.
Deo penzija ide na berzu
Penzioni sistem se delimično okreće tržištu kapitala. Deo novca za starost biće premešten na berzu kako bi funkcionisao kao finansijski amortizer. U početnoj fazi, na berzu će ići jedan procentni poen, pri čemu trošak ravnopravno dele poslodavac i zaposleni. U kasnijoj fazi, planiran je skok na dva procentna poena.
Povratak "faktora održivosti" i manji rast penzija
Od 2031. godine u nemački sistem se vraća "faktor održivosti" (Nachhaltigkeitsfaktor). Ovaj model direktno vezuje stopu rasta penzija za ukupan broj ljudi koji uplaćuju doprinose. U praksi, to znači da će se usporiti rast stopa samih doprinosa, ali će građani zauzvrat dobiti znatno niži godišnji rast samih penzija.