Hoće li doći do dogovora? Proizvođači insistiraju na višim cenama, dok otkupljivači ukazuju na rizike koje donose slabiji prinosi i nestabilno tržište
Proizvođači voća i ove sezone izražavaju nezadovoljstvo otkupnim cenama, za koje tvrde da su preniske u odnosu na rastuće troškove proizvodnje. Među najglasnijima su malinari, koji su zbog ponuđene cene održali i protest u Arilju. Sa druge strane, otkupljivači ističu da cenu ne određuju samostalno, već da ona zavisi od kretanja na domaćem i svetskom tržištu
Direktor kompanije „Master Food“ Svetislav Mlađenović ocenio je za Danas da je ova sezona jedna od zahtevnijih u poslednjih nekoliko godina. Kako navodi, nepovoljne vremenske prilike uticale su i na prinos i na kvalitet, pa su količine maline i višnje manje od očekivanih.
- Voća ima za otkup, ali ga svakako nema u količinama na koje smo navikli u dobrim godinama - rekao je Mlađenović.
Prema njegovim rečima, nezadovoljstvo proizvođača je razumljivo, jer proizvodnja voća postaje sve skuplja, dok su rizici iz godine u godinu sve veći. Ipak, dodaje da ni hladnjačari nemaju potpunu slobodu u formiranju otkupne cene.
- Cena zavisi od stanja na svetskom tržištu, zaliha, tražnje i prodajnih cena prema inostranstvu - objašnjava Mlađenović.
On upozorava da su proizvođači i prerađivači međusobno zavisni i da dugoročno ne može biti stabilnosti ukoliko jedna strana posluje bez zadovoljavajuće računice.
Smanjenje proizvodnje, prema njegovoj oceni, predstavlja problem za čitav sektor. Bez stabilnih i motivisanih proizvođača nema dovoljno sirovine ni za prerađivačku industriju, dok manjak robe može ugroziti postojeće kupce i poziciju Srbije na međunarodnom tržištu.
Mlađenović navodi da u kompaniji „Master Food“ nije bilo prekida u prijemu robe i da se otkup maline odvija organizovano, u skladu sa kapacitetima i potrebama tržišta. Pretpostavlja da je slična situacija i kod otkupa višnje.
Dugoročno rešenje, kako smatra, ne može se svesti samo na pregovore o otkupnoj ceni. Ključ vidi u povećanju produktivnosti, obnavljanju zasada kvalitetnim i sertifikovanim sadnim materijalom, većem uključivanju stručnjaka i primeni savremenih tehnologija i agrotehničkih mera.
Subvencije države, ocenjuje, trenutno predstavljaju važnu podršku proizvođačima, ali bi za održivost sektora trebalo povezati stručnu pomoć, produktivniju proizvodnju i stabilne mere agrarne politike.
- Moramo da prestanemo da svake godine razgovaramo samo o ceni, a da počnemo da razgovaramo i o produktivnosti. To je jedini put da srpsko voćarstvo ostane konkurentno i za deset i za dvadeset godina - zaključio je Mlađenović.