clear sky
18°C
21.05.2024.
Beograd
eur
117.1131
usd
107.611
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Dvostruki aršini: NATO naoružava Ukrajince?

20.08.2014. 00:00
Piše:
Srbija Danas
Nato, logo
Nato, logo / Izvor: Profimedia

Kriza u Ukrajini je poslednjih par nedelja dovoljno eskalirala da se može zaključiti da su odnosi zapadnih zemalja i NATO saveza sa Rusijom na najnižem nivou od Hladnog rata. Strane su jasno podeljene. NATO i Zapad podržavaju novu vladu u Kijevu, dok Rusija podržava istočnoukrajinske regione Donjeck i Lugansk, koji ne prihvataju nasilno preuzimanje vlasti.

Od početka sukoba, sva krivica je svaljena na Rusiju, koja je dikretno optužena da otvoreno podriva suverenitet Ukrajine, iako je istovremeno mešanje Zapada tokom protesta u Kijevu, koje je mnoge Ukrajince stavilo pred svršen čin - „ili želite EU ili nema ništa od pomoći“otvorilo je vrata današnjem sukobu između ljudi koji su tradicionalno bili podeljeni na Istok i Zapada. Posle toga, sukob je bio neminovan. Kada su pučisti oborili vlast, otvorili su vrata da to urade i drugi delovi Ukrajine, koji imaju podjednaka prava da uređuju političke prilike u sopstvenoj zemlji.

Ukrajina
Ukrajina / Izvor: Foto: Profimedia/Reuters

Da Rusija naoružava proruske snage, slušamo od početka. Dokaza za to još uvek nema. Medijska hajka protiv Rusije, naglo je skočila posle obaranja malezijskog aviona MH17 iznad Ukrajine. Iako još uvek nema naznaka o tome ko je oborio avion, zapadne zemlje na čelu sa SAD, jasno su stavile do znanja svetu da su avion oborile proruske snage, raketnim sistemom koji su dobili od Rusije. Raketnim sistemom koji uveliko poseduje i Ukrajina, i koji se isto tako nalazio u okolini mesta na kome je avion oboren.

Raketni sistem Buk
Raketni sistem Buk / Izvor: Profimedia

Ukrajina, kao bivša sovjetska republika, ima ogromne zalihe naoružanja još od Sovjetskog saveza, a većina tog naoružanja bila je u skladištima. Naravno, veći deo te opreme je zastareo, ali treba takođe imati na umu da su Rusija i Ukrajina dugogodišnji partneri u odbrambenom sektoru i da je naoružanje koje Ukrajina poseduje istoventno oružju koje poseduje Rusija. 

I pored ovakvih dokaza, Zapad je nastavio da optužuje Rusiju da vojno pomaže pobunjenike, iako dokaza za to nikada nije imala. Činjenica da se regioni danas nalaže u teškoj situaciji, presečeni između sebe i okruženi ukrajinskom vojskom, čija je borbena tehnika i pored teške situacije u zemlji, izvesno napredovala. A ako opremu više ne dobijaju od Rusije, s kojom su prekinuli saradnju na vojnom planu, od koga je dobijaju?

Naoružan ukrajinski vojnik
Naoružan ukrajinski vojnik / Izvor: Profimedia

Zapad je od početka obećavao pomoć Ukrajini, a vrlo brzo su, svega mesec i po dana od početka sukoba, prvi američki savetnici stigli u Ukrajinu. Njihov zadatak je bio da „pomognu ukrajinskoj vojsci u njihovoj borbi protiv pobunjenika“. Pored savetnika, Pentagon je poslao i prvi talas neophodne opreme za vojsku Ukrajine, koja je za početak uključivala pancire, komunikacionu opremu i uređaje za noćno osmatranje.

Sa druge strane, plan naoružanja Ukrajine teškim oružjem, očigledno ne može da ide ovako javnim kanalima, barem kada je reč o SAD, imajući u vidu da bi onda bili podjedanko odgovorni za eskalaciju sukoba u Ukrajini kao i Rusija, koju za to konstantno optužuju. No, poslednjih dana pojavljuju se informacije o pošiljkama tenkova, helikoptera i drugog naoružanja od strane manjih članica NATO saveza ali potencijalno i samih SAD. To da će se i Sjedinjene Države, pre ili kasnije, umešati u tajno naoružavanje neke frakcije u građanskom ratu, postalo je jasno nakon Sirije.

Mi-8
Mi-8 / Izvor: Profimedia

Naime, pojavile su se informacije u medijima da će Hrvatska ustupiti 14 helikoptera Mi-8 ukrajinskoj vladi, a da će zauzvrat, kao zamenu, dobiti  američke helikoptere „Crni jastreb“, stare 7-8 godina, ali i dalje relativno nove u odnosu na helikoptere sovjetske proizvodnje, koje će Hrvatska ustupiti Ukrajini. Kako prenosi "Jutarnji list", Hrvatska je planirala kupovinu američkih helikoptera, ali je u međuvremenu iz Stejt Departmenta stigla ova, daleko zanimljivija ponuda. Doista, zvuči zanimljivo?

Crni jastreb
Crni jastreb / Izvor: Profimedia

Druga zanimljiva informacija stigla je iz Italije, koja kaže da je zaustavila brod „pun američkih tenkova i oružja“.  Otkriveno je da se u njemu krije čak 27 tenkova američke vojske, marke "Abrams",  šest vojnih kamiona i 77 kontejnera, koji su bili prepuni ratnom opremom, od raketa do minobacača. Na zahtev SAD, brod je odblokiran, i krenuo je iz italijanske luke i pored toga što ne bi smeo bez pratnje da prenosi toliku količinu oružja. Nije teško zamisliti koja je destinacija ovog broda?

Tenk Abrams
Tenk Abrams / Izvor: Profimedia

Najnovija informacija jeste da je Mađarska poslala u Ukrajinu sovjetske tenkove T-72. Kako prenosi ruski kanal „Rusija 24“, mađarski sajt „Hidfo.net” objavio je snimke stanovnika grada Niredhaza, koji su fotografisali aktiviranu oklopnu tehniku. Mediji su razjasnili da je ministarstvo odbrane Mađarske prodalo zastarelu tehniku preko nadležne agencije "privatnoj kompaniji za 10 odsto od tržišne vrednosti". A ona je 58 tenkova "prodala nepoznatim kupcima po punoj ceni". Ruski list postavlja pitanje zbog čega će tenkovi biti angažovani? U daljem ubijanju na hiljade civila? Pri tom naglašava da ta ista firma planira da proda još aviona lovaca Mig-24 i Mig-29, kao i osam helikoptera MI-8.

Razmeštanje azerbejdžanskih tenkova
Razmeštanje azerbejdžanskih tenkova / Izvor: Beta

A mi se pitamo, dokle će ovo licemerje trajati? Kao i mnogo puta ranije, tokom sukoba u Libiji i Siriji, mešanje stranih sila u unutrašnja pitanja suverenih država, koje su prolazile kroz težak period građanskih ratova, proizvelo je više štete nego pomoći. Danas, građanski rat u Ukrajini samo je još jedan primer pogubnosti ovakve politike. Za kratko vreme, ovaj sukob našao se na dnevnom redu moćnih država čiji se interesi i te kako "lome" preko leđa ove napaćene zemlje. Najgori trenutak u ovakvim krizama je kada jedna strana umisli da poseduje superiorno moralno stanovište da preduzima poteze, za koje otvoreno osuđuje drugu stranu da to isto čini.