clear sky
25°C
19.05.2024.
Beograd
eur
117.105
usd
107.8514
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

MODERNA ATLANTIDA: Vreme je za grad pod okeanom!

07.11.2014. 20:36
Plivačica
Plivačica / Izvor: Profimedia

Čuveni okeanograf, unuk još čuvenijeg Žaka Kustoa, pokušava da ostvari davnašnji san - stvaranje grada ispod okeana, koji će biti pogodan za normalan ljudski život

Fabijen Kusto (47) je krenuo stopama svog dede i postao poznati istraživač okeana i režiser podvodnih filmova. On je na nedavno održanom samitu u Njujorku izrazio svoju želju da napravi pravi pravcati grad pod vodom.

"Došao sam ovde da pomognem u stvaranju podvodnog grada, koji će biti potpuno nezavisan i samoodrživ", rekao je Fabijen Kusto, a preneo časopis "Popjular Sajens".

Pre Fabijenove inicijative, naučnici su u toku šezdesetih godina prošlog veka napravili podvodne istraživačke laboratorije, ali one su u međuvremenu mahom propale zbog zapuštenosti. Kusto smatra da je tehnologija sada dovoljno razvijena da bi grad pod morem bio izvodljiv. Jedino što je potrebno je veliki novac.

Fabijen Kusto
Fabijen Kusto / Izvor: Facebook

Kada Fabijen o tome govori, treba ga slušati – on je srušio dedin rekord, jer je uspeo da provede 31 dan u jedinoj laboratoriji pod vodom koja radi, smeštenoj u Floridi. Tamo je prikupio gomilu značajnih podataka o klimatskim promenama, koja su dovoljna da se popuni 12 naučnih časopisa.

Posle ovog uspeha, procenio je da je vreme za stvaranje nove Atlantide. To bi, po njemu, bilo izvodljivo ukoliko bi kolonija pod vodom sama proizvodila kiseonik i ugljen-dioksid, uz pomoć elektrolize, koja bi oslobađala kisoenik iz molekula vode. Praktično, ono što je već izvedeno u svemiru, trebalo bi primeniti i pod vodom. Energija bi se takođe prikupljala iz samog okeana, kako bi se generisala struja.

Fabijen Kusto
Fabijen Kusto / Izvor: Facebook

Jedan od ključnih problema je, naravno, i pitanje hrane. Fabijen Kusto je u toku 31 dana pod vodom preživeo tako što je jeo isključivo smrznutu hranu za astronaute, koja je posle određenog vremena potpuno izgubila ukus i uopšte mu nije prijala. Ovo bi, tvrdi on, bilo rešeno tako što bi se pravile podvodne farme, na kojima bi se uzgajale alge i druge biljke.

Ipak, vizija Fabijena Kustoa je još daleko od ostvarenja i u fazi je koncepta. Međutim, naučnici dobro znaju da su snovi poput ovog stvarali bolju budućnost. To bi moglo da znači zdravije okeane i nove granice za istraživanje života i sveta. I ko zna, možda će i san Fabijenovog dede Žaka, o ljudima-ribama koji bi normalno živeli pod vodom, jednom biti moguć.

Po mogućstvu, bez jezivih škrga na vratu.