clear sky
15°C
01.05.2024.
Beograd
eur
117.1117
usd
109.3684
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

ZAŠTO SLAVIMO 1. MAJ: Dan radnika i anarhista, jedan od retkih praznika koji svi vole

01.05.2015. 07:59
Piše:
Srbija Danas
1. maj
1. maj / Izvor: Profimedia

Međunarodni praznik rada obeležava se kao spomen na velike radničke demonstracije održane u Čikagu 1. maja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više od dve stotine radnika, dok je osmoro ljudi osuđeno na smrt.

Demonstracije su održane radi zahteva radnika za osmosatnim radnim vremenom, a 1. maj se kao međunarodni praznik rada obeležava od 1889. godine.

Užasni uslovi rada, radno vreme od 10, 12 i više sati dnevno, rad subotom, a neretko i nedeljom, niske nadnice, bez osiguranja – samo su neki od razloga koji su radnike širom sveta prisiljavali da počnu da se bore za svoja prava i da se suprotstave kapitalističkom ugnjetavanju.

U drugoj polovini 19. veka situacija se, posebno u SAD, sve više zaoštrava, jer su radnici, uvidevši da pojedinačno ne mogu postići ništa, počeli da se organizuju – osnovano je više radničkih organizacija.

radnici, građevina, Rusija
radnici, građevina, Rusija / Izvor: Profimedia/ilustracija

Čuvenih 8 sati rada

Tada je i nastala ona popularna podela radnog dana na 3 x 8 sati – 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog uzdizanja!

Međutim, do ispunjenja nije došlo – poslodavci su odbili svaku pomisao na bilo kakve ustupke. U to vreme vladajuća klasa u SAD shvatila je da njene profite i moć potkopava direktna akcija ujedinjene radničke klase.

1. maj
1. maj / Izvor: Profimedia

Odgovor zahtevima radnika bio je – nasilje. Vladavina terora nadvila se naročito nad Čikago. Sastajališta, kancelarije sindikata, štamparije i privatni stanovi bili su (obično bez upozorenja) predmeti čestih policijskih racija. Mnogi osumnjičeni su bili prebijani, a neki i podmićivani s namerom da rade protiv svojih kolega. Ogorčeni ovakvim odlukama poslodavaca radnici su organizovano, ali i spontano počeli da izlaze na ulice. Štrajkovi su zahvatili mnogo velikih gradova SAD, a najveće demonstracije, u kojima je učestvovalo više od 70.000 radnika, pogađaju Čikago.

U 20. veku se datum s vremenom etablirao kao anarhistički i socijalistički praznik, koji je baš u tim krugovima poznat kao Međunarodni dan radnika, odnosno Praznik rada. Tako je ovaj datum postao simbol socijalnih i ekonomskih uspeha radničke klase i sindikalnog pokreta.