ŽIVOT SRBA U ALBANIJI: Teraju nas da uzmemo ponižavajuća albanska prezimena
Srbi u Albaniji potpuno su obespravljeni, teško nam je da opstanemo, ali i da sačuvamo identitet, tvrdi Pavlo Jakoja Brajović, predsednik srpsko-crnogorskog udruženja "Morača-Rozafa".
"Albanski zakoni su u suprotnosti sa evropskom konvencijama, pa je zato neophodno da problem 30.000 Srba bude prioritet u odnosima Srbije i Albanije", rekao je u intervjuu za prištinsko Jedinstvo.
"Škola na srpskom jeziku nema, a izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti je zabranjeno, kao i upotreba tradicionalnih imena i prezimena na -ić. U matičnim knjigama izbrisana je prvobitna srpska nacionalnost i definisana kao albanska. Karakteristična porodična imena i prezimena pod prisilom su zamenjena albanskim, koja su po svom značenju, ponižavajuća, kao što su Druri (Drvo), Arra (Orah), Guri(Kamen), Hekuri(Gvožđe)...", priča on.
"Kada se rađalo srpsko dete, roditelji su bili prisiljeni da mu daju albansko ime, i to iz pripremljenog spiska imena, koji dostavljaju albanski državni organi. Onima koji žele da se odreknu tih imena i prezimena, u poslednje vreme, dato je pravo da u kancelarijama službi za vođenje matičnih knjiga podnesu zahtev za njihovu promenu, pod uslovom da se menja samo jedno ili ime ili prezime", priča Brajović.
Srpska zajednica je tek 2006. godine dobila status nacionalne manjine. Međutim, u ovoj zemlji i dalje nema škola na srpskom.
"Jedinstveno je to što u Albaniji jedna nacionalna zajednica i to srpska od 1934. godine nema škole na srpskom. Pre toga je u Skadru postojala srpska škola 'Obilić', ali je tada kralj Zogu zabranio školovanje na srpskom, što je jedan od najvažnijih uslova za očuvanje identiteta", kaže Brajović.
On dodaje da je održavanje kontakata sa matičnom državom ukinuto, kao i pravo na slobodu veroispovesti. Inače, Srbi uglavnom žive u Skadru, Kopliku i okolnim selima, piše "Kurir".