Raskošni ćilim usred groblja: Tajna večnog počivališta čuvenog umetnika
Poseta pretvorena u susret sa umetnošću, simbolikom i večnom pričom o umetniku koji je svojim plesom i životom pomerao granice.
Na najvećem ruskom pravoslavnom groblju van Rusije, u francuskom mestu Sen Ženevjev de Boa, nalazi se jedno od najneobičnijih i najupečatljivijih večnih počivališta.
Reč je o grobnici slavnog baletana Rudolfa Nurejeva, prekrivena kamenim mozaikom koji izgleda kao raskošni orijentalni ćilim.
Ovaj spomenik, koji spaja umetnost, simboliku i ličnu priču jednog od najvećih umetnika 20. veka, i danas intrigira posetioce iz celog sveta.
Rudolf Nurejev (1938 - 1993), legendarni ruski baletan i koreograf, važi za jednu od najznačajnijih figura svetske baletske umetnosti.
Nakon uspeha u Kirov baletu u Lenjingradu, odlučio je da potraži slobodu na Zapadu, gde je nastupao u najuglednijim kućama i radio sa vodećim koreografima.
Njegov život bio je obeležen umetničkim usponima, ali i borbom sa bolešću – preminuo je u Parizu od posledica AIDS-a.
Nurejev je sahranjen 12. januara 1993. godine u Sen Ženevjev de Boa, na ruskom pravoslavnom groblju, koje je večiti dom za više od 5.000 ruskih emigranata.
Oproštaj u Parizu bio je veličanstven – u otvoren grob Nurejeva kolege spuštale su iznošene baletske cipele i bele ruže.
Priča o raskošnoj grobnici
Njegova grobnica, otkrivena 1996. godine, delo je scenografa Ezija Frigerija, dugogodišnjeg saradnika i prijatelja.
Spomenik je zamišljen kao ogromni orijentalni ćilim prebačen preko groba, izrađen od venecijanskog mozaika – smaltija i zlatnih listića koje proizvodi čuvena radionica Orsoni iz Venecije.
Na projektu su radili i arhitekta Stefano Pace i mozaicistkinja Frančeska Fabri, uz majstore iz Ravene, grada poznatog po umetničkim mozaicima.
Izbor ćilima nije slučajan
Nurejev je strastveno voleo orijentalne tepihe i uvek ih nosio na putovanja, pa je spomenik zamišljen kao metafora njegovog nomadskog života, večitih turneja i potrage za slobodom.
Boje koje dominiraju mozaikom nose snažnu simboliku: zlato predstavlja moć i veličinu, crvena život i strast, bela čistotu i svetlost, dok tamnoplava boja upućuje na smrt i mir.
Iako se grobnica redovno održava, vremenom je počela da propada, pa je Fondacija Rudolf Nurejev pokrenula proces restauracije.