Po romanu preminule Dubravke Uglješić nastao je ovaj revolucionarni film, obeležio je generacije Jugoslovena
Ovako je nastajalo kultno ostvarenje!
Književnica i esejistkinja Dubravka Ugrešić preminula je danas u 74. godini u Amsterdamu, u krugu prijatelja i porodice, potvrdio je zagrebački Multimedijalni institut.
Dubravka Ugrešić privukla je na sebe pažnju javnosti kao koscenaristkinja vrlo gledanog filma "U raljama života", koji je Rajku Grliću doneo "Zlatnu arenu", tradicionalnu nagradu publike "Jelen" i nagradu za scenario.
Kao mustra za scenario poslužio je njen popularni roman "Štefica Cvek u raljama života", napisan u stilu ljubavnog romana.
Tužan ispraćaj VELIKOG PISCA! Evo ko je prisustvovao sahrani Dragoslava Mihailovića, autora "Kad su cvetale tikve"
"IDIOTOM" BDP PROSLAVLJA ROĐENDAN: Među ovogodišnjim dobitnicima Branka Katić, Gvero, Radojičić...
Lista najstrašnijih horor filmova - ljudi su vrištali i imali noćne more nakon što su ih odgledali
U recenzijama ovog romana česta je bila tvrdnja da se to delo ironično igra jednim od subliterarnih žanrova, tzv. "ljubićem", odnosno da ga parodira.
- Svaki je ljubić bajka, svaki krimić mit o pobedi dobra nad zlom. Meni se to čini važnim, jer tvori jedan duboko usvojen, nesvestan deo kulture kojoj smo neprekidno izloženi, kulture čiji se mitovi menjaju, ali bit ostaje ista - rekao je davnih godina Rajko Grlić.
Dubravka Ugrešić ima taj dar da obrađuje tekst kao prava krojačica, koristeći sve moguće šivaće postupke i pribor. Mnogi kritičari su njen stil nazvali "pečvork" radom. Književnica različitim crticama i makazama označava gde treba iseći, razvući ili nabrati tekst, a za podnaslove koristi termine kao što su heftanje, falcovanje, futrovanje, krajcovanje, fircanje... Roman sledi formu unutar koje Ugrešićka ismeva literarne klišee i vodi ironičan dijalog sa otklonom na ženske žanrove. Svako poglavlje počinje nekim bizarnim savetom. Tu se može pročitati šta da uradite kada vam se nakon tuširanja razmaže maskara ili šta ako se probudite usred noći i više ne možete zaspati. Radi se o jednom avangardnom, postmodernom postupku koji je Ugrešićka nakon "Poze za prozu" dovela do vrhunca.
Štefica Cvek ubrzo je dobila status ikone u hrvatskoj književnosti, a celu je priču na ekrane vrlo spretno preneo Rajko Grlić 1984. pomenutim filmom "U raljama života" sa Dubravkom Ugrešić kao scenaristicom i Vitomirom Lončarom u glavnoj ulozi. Ženska literatura, žensko pismo ili nešto treće, "Štefica Cvek u raljama života" jedna je izvrsna, zabavna i smešna knjiga. Zapravo, možemo tvrditi da je stekla status klasika.
Dubravka Ugrešić lucidno pokazuje do koje se mere naša svakodnevica oblikuje prema stereotipima koje koristi takozvana trivijalna literatura. Neodoljivo duhovita i šarmantna knjiga, o kojoj valja, nakon što se dobro nasmejete, i vrlo ozbiljno razmisliti.
Pojedini romani su na našem području vrlo lako nalazili put do velikog broja čitalaca. Rajko Grlić bio je vrlo pažljiv čitalac "Štefice Cvek u raljama života", a bila mu je zanimljiva ne samo priča o daktilografkinji Štefici i njenoj tetki, već i drugi elementi knjige. Ti elementi su bili prioritet u gradnji scenarija. Kao prvo, "Štefica" je vrlo "otvoren" tekst, neka vrsta romana-koncepta koji podrazumeva stalnu čitaočevu saradnju.
Film je bio najgledanije ostvarenje te godine u Jugoslaviji, osvojio je i brojne nagrade između kojih i "Zlatnu arenu" za režiju i muziku. Film je imao svetsku distribuciju, a "The Washington City papers" ga je izabrao kao jednog od najboljih filmova te godine, a kasnije je doživeo i mnoga pozorišna izvođenja.
Dubravka se etablirala kao jedna od najistaknutijih evropskih knjževnica. Od ranih postmodernističkih radova, preko elegičnog suočavanja s raspadom Jugoslavije i promenama nakon pada Berlinskog zida, do spisa o popularnoj i književnoj kulturi, njeno delo obeleženo je retkom kombinacijom ironije, polemičnosti i saosećanja. Izložena javnom progonu i medijskom šikaniranju, napustila je Hrvatsku 1993.godine. Zbog toga se uvek pozicionirala kao transnacionalna ili postnacionalna spisateljica i zalagala za pravo autora da ne priznaju i ne poštuju etničke i nacionalne granice.
Najpoznatiji su joj naslovi: "Štefica Cvek u raljama života", "Forsiranje romana reke", "Kultura laži", "Muzej bezuslovne predaje”, "Baba Jaga je snijela jaje" i Lisica.