clear sky
10°C
19.04.2024.
Beograd
eur
117.1474
usd
110.1009
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

LUGANSK JE POZNAT PO RATU: Niste ni slutili - jedan od najboljih sportista svih vremena je rođen u tom gradu

29.07.2022. 06:51
Piše:
Srbija Danas
Lugansk
Lugansk / Izvor: Profimedia
Ostaće zapamćen kao veliki šampion.

Grad na istoku Ukrajine Lugansk je sada postao poznat svetu zbog rata koji tamo traje poslednjih osam godina, ali je inteziviran početkom 2022. Ipak, i dalje mnogima nepoznato da je u tom gradu rođen jedan od najboljih atletičara, ali i sportista svih vremena Sergej Bubka.

On je bivši sovjetski i ukrajinski atletičar u disciplini skok s motkom. Osvojio je šest uzastopnih zlatnih medalja na Svetskim prvenstavima na otvorenom (uz četiri u dvorani), a bio je na najbolji na Olimpijskim igrama 1988. Čak 35 puta je postavljao svetske rekorde u skoku motkom (17 puta na otvorenom i 18 puta u dvorani).

Prvi je atletičar koji je preskočio 6 metara, držao je svetski rekord u skoku s motkom na otvorenom sa 6,14 metara, koji je postavio 31. jula 1994. u Sestrijereu, do 17. septembra 2020. kada je Šveđanin Armand Duplantis prekosčio 6,15 metara. Svetski rekord u dvorani od 6,15 metara, koji je postavio 21. februara 1993. u Donjecku, prešao je Francuz Reno Lavileni 2014. godine kada je preskočio 6,16 metara.

bubka
bubka / Izvor: MN Press

Njegov otac je bio vojnik, a majka medicinska sestra. Bubka je izjavio da nijedno od njih dvoje nije bilo aktivno u sportu. Stariji brat Vasilij je takođe bio skakač motkom i nastupao je za Sovjetski Savez i Ukrajinu. Sergej je imao takmičarski duh koji je kanalisao u nekoliko sportova, sve dok nije upoznao trenera skoka motkom Vitalija Petrova. Sa ovom disciplinom je počeo da se bavi u 11. godini, kada je ušao u Dečju i omladinsku sportsku školu Dinamo u Vorošilovgradu (tako se tada zvao Lugansk - po Klimentu Jefremoviču Vorošilovom vojnom komndontu i potičaru iz SSSR-a), gde ga je trenirao Petrov.

Sergej Bubka je u svet međunarodnih atletskih takmičenja ušao 1981. učešćem na Evropskom prvenstvu u atletici za juniore, gde je osvojio 7. mesto. Ali tek je Svetsko prvenstvo u atletici 1983. u Helsinkiju bilo ulaz u svet najboljih atletičara, na kom je relativno nepoznati Sergej osvojio zlatnu medalju skokom od 5,70 m.

Svetski rekord je prvi put oborio skokom od 5,85 metara 26. maja 1984, a poboljšao ga je sledeće nedelje na 5,88 m, a mesec dana kasnije je preskočio 5,90 m. Bubka je bukvalno dominirao u ovoj diciplini, ali nije imao sreće da osvoji zlato na Letnjim olimpijskim igrama 1984. u Los Anđelesu jer je Sovjetski Savez bojkotovao te Igre. Zlato na igrama u Los Anđelesu osvojio je Francuz Pjer Kinon.

Bubka je preskočio 6,00 metara 13. jula 1985. u Parizu, a ta visina se dugo smatrala nedostižnom i tom prilikom je popravio lični rekord za 6 m. Zlato osvojeno u Helsinkiju odbranio je 1987. na Svetskom prvenstvu u Rimu, a jedino olimpijsko zlato  je osvojio na Igrama u Seulu 1988.

Bubka je 15. marta 1991. u San Sebastijanu preskočio visinu od 6,10 m i za sada je jedini sportista kome je to uspelo. Zlato osvojeno u Helsinkiju i Rimu je odbranio na Svetskom prvenstvu 1991. u Tokiju. Olimpijske igre 1992. u Barseloni su bile veliko razočaranje jer iz 3 pokušaja nije preskočio 5,30 m i ostao je bez medalje. Aktuelni svetski rekord u skoku motkom u dvorani postavio je 21. februara 1993. u Donjecku, a svetski rekord na otvorenom od 6,14 m 31. jula 1994. u Sestrijereu. Četvrto zlato na svetskim prvenstvima osvojio je na Svetskom prvenstvu 1993. u Štutgartu, a peto dve godine kasnije na Svetskom prvenstvu 1995. u Geteborgu.

Zbog povrede pete nije branio zlatnu medalju na Letnjim olimpijskim igrama 1996. u Atlanti. Poslednje, šesto zlato na na svetskim prvenstvima osvojio je 1997. na prvenstvu u Atini. On je učestvovao na Olimpijskim igrama u Sidneju, ali je ispao nakon 3 neuspešna pokušaja na visini 5,70 m. Profesionalnu sportsku karijeru okončao je 2001.

 

BONUS VIDEO: Pogledajte Sofiju Milošević, suprugu Luke Jovića, u teretani

 

Piše:
Srbija Danas
29.07.2022. 06:51