Od fekalija do šuma: Kako će Plan detaljne regulacije sprečiti ekološki kolaps Bajdine padine - Cilj je da 750 hektara zelenila zaustaviti klizišta i spasiti Mirijevo od zagađenja

Dok neki građani brinu da bi gradnja na Bajdinoj padini mogla biti rizična, stručnjaci kažu da je pošumljavanje jedno od najboljih rešenja za stabilizaciju zemljišta.

Ekipa portala Srbija Danas nedavno je obišla teren i zatekla divlje deponije, samoniklo rastinje i jezera puna otpadnih voda, što pokazuje koliko je hitno uređenje ovog prostora. Novi plan predviđa rešenja koja bi, uz sadnju drveća, mogla da pomognu u rešavanju problema klizišta i zagađenja, ali i da poboljšaju život ljudi u Mirijevu i okolini.

Divlja gradnja i ekološke posledice

Godinama unazad, Bajdina padina je postala meta bespravnih investitora, čije nekontrolisane aktivnosti narušavaju prirodnu strukturu terena. Izgradnja bez prethodne geološke analize i plana ugrožava stabilnost zemljišta, a rezultati su već vidljivi – pukotine u tlu, zasićenje vode i klizišta koja prete kako bespravno sagrađenim objektima, tako i okolnim naseljima.

Pored rizika od klizišta, divlja gradnja doprinosi uništavanju vegetacije, zagađenju vazduha i vode, kao i stvaranju otpada koji nema adekvatan način odlaganja. Trenutno stanje čini ovaj prostor praktično neupotrebljivim za društvene ili rekreativne aktivnosti, dok se istovremeno gubi prilika za održiv razvoj koji bi koristio svim stanovnicima Mirijeva.

Posledice neplanske izgradnje i prilika za novi početak

Neplansko širenje naselja bez kontrole dovodi do trajnih ekoloških i infrastrukturnih problema, dok urbanizacija omogućava transformaciju Bajdine padine u primer održivog razvoja. Savremeni urbanistički pristup nudi rešenja koja kombinuju zaštitu prirode sa potrebama lokalnog stanovništva, stvarajući zdraviju i sigurniju sredinu.

Ukoliko se Bajdina padina prepusti daljem neplanskom razvoju, rizik od klizišta, zagađenja i uništavanja prostora samo će rasti. S druge strane, sprovođenje urbanizacije omogućiće kontrolu nad gradnjom, zaštitu prirodnih vrednosti i stvaranje prostora koji će generacijama koristiti kao zelena oaza i mesto za zajednički život.

Plan detaljne regulacije kao rešenje za klizišta

Prema planu, skoro četvrtina padine (23%) biće prekrivena šumama i parkovima. Cilj je da se osim stabilizacije zemljišta, poboljša i kvalitet vazduha, zaštiti biljni i životinjski svet, kao i da se unapredi okolina. Urbanista Mihailo Mikavica kaže da su već određene najugroženije lokacije na kojima će se prvo saditi drveće.

Sadiće se domaće biljne vrste, koje su navikle na lokalne uslove. Te šume bi dodatno pomogle u smanjenju zagađenja i očuvanju prirode. Planom je predviđena i izgradnja kanalizacije i vodovoda, kako bi se sprečilo natapanje tla, što često izaziva klizišta.

Poseban deo plana odnosi se na 750 hektara šume između Mirijeva i gradske deponije. Ova šuma bi služila kao zaštitna zona, da smanji neprijatne mirise, curenje otpadnih voda i moguće zagađenje iz pravca deponije.

Potez Bajdina predstavlja veliku deponiju raznoraznog otpada, koja uzrokuje izlivenje fekalija i širenje smrada, stvarajući ozbiljan izvor zaraze za Mirijevo. Bajdina se nalazi između Mirijeva 2 i deponije, dok su Mirijevo 3 i 4, koji su najgušće naseljeni delovi, pozicionirani direktno prema deponiji, van dometa planiranog poteza Bajdina.

Planom generalne regulacije sistema zelenih površina predviđeno 750 ha šume koja se nalazi između Mirijeva i deponije, kako bi se u stvarnosti zaštitilo celo naselje i okolna naselja od negativnog uticaja deponij.

Važno je napomenuti da je planirani potez od 750 ha šuma, zbog svoje pozicije i namene, višestruko jeftiniji za otkup u odnosu na zemljište na potezu Bajdina, a značajan deo ove površine već sada čini šumsko područje.