Alarmantno istraživanje: Više od 30 minuta sedenja bez prekida povećava rizik od smrti od raka - rešenje je jednostavnije nego što mislite
Dugotrajno sedenje ili ležanje bez prekida, posebno duže od 30 minuta, moglo bi da poveća rizik od smrti od raka, pokazuje veliko britansko istraživanje sprovedeno na više od 91.000 ljudi. Naučnici ističu da i kratke pauze uz laganu fizičku aktivnost mogu značajno da smanje taj rizik.
Dugotrajno sedenje ili ležanje bez prekida, posebno kada traje duže od 30 minuta, moglo bi da bude povezano sa većim rizikom od smrti izazvane malignim bolestima, pokazuje novo istraživanje u kojem je više od decenije praćeno preko 91.000 ljudi.
Rezultati studije ukazuju da se rizik povećava sa svakim dodatnim satom provedenim u neprekidnoj neaktivnosti tokom budnog stanja, dok čak i kratki prekidi sedenja uz laganu fizičku aktivnost mogu imati značajan zaštitni efekat.
Glavni autor istraživanja, Frederik Ho sa Univerziteta u Glazgovu, istakao je da je upravo neprekidno sedenje duže od pola sata posebno povezano sa većim rizikom od obolevanja i umiranja od raka.
Prema njegovim rečima, jednostavne navike, poput kratke šetnje po kancelariji ili ustajanja svakih 30 minuta, mogu doprineti smanjenju zdravstvenih rizika, dok ni lagane aktivnosti ne bi trebalo potcenjivati.
Studija, objavljena u naučnom časopisu Plos Medicine, pokazala je da zamena perioda neaktivnosti fizičkom aktivnošću može da smanji rizik od različitih vrsta malignih bolesti.
Među preporučenim aktivnostima izdvajaju se lagano hodanje, ali i svakodnevni kućni poslovi poput peglanja ili pranja sudova, koji takođe doprinose većoj dnevnoj aktivnosti.
Istraživači su analizirali podatke prikupljene pomoću uređaja za praćenje fizičke aktivnosti koje je nosilo više od 91.000 učesnika britanske baze UK Biobank, praćenih u proseku 12 godina.
Analiza je pokazala da je svaki dodatni sat neprekidnog sedenja ili ležanja tokom dana bio povezan sa povećanjem rizika od smrti od raka za 10 odsto.
S druge strane, zamena jednog sata neaktivnosti laganom fizičkom aktivnošću bila je povezana sa smanjenjem rizika za 12 odsto, dok je pola sata umerenog kretanja, poput hodanja, umanjilo rizik za osam procenata.
Najveći efekat zabeležen je kod intenzivnije fizičke aktivnosti - svega pet minuta dnevno provedeno u energičnom kretanju, umesto u neaktivnosti, povezano je sa smanjenjem rizika od smrti od raka za čak 22 odsto.
Autori istraživanja ipak naglašavaju da studija ima određena ograničenja i da, zbog svog opservacionog karaktera, ne može sa sigurnošću da potvrdi direktnu uzročno-posledičnu vezu između dugotrajnog sedenja i povećanog rizika od smrtnog ishoda usled malignih bolesti.
Srbija Danas