OBIČAJ
Danas se otključava sreća: Stiglo je proleće, a ako uradite ovu stvar, pratiće vas napredak cele godine
Prvi dan proleća, ili prolećna ravnodnevica, odvajkada je u narodu smatran magičnim prelazom iz tame (zime) u svetlost (leto). U našoj tradiciji, ali i širom sveta, ovaj dan (20. ili 21. mart) prate brojni običaji i verovanja koji simbolizuju pročišćenje, buđenje prirode i novi početak.
Kaže se "kakvo vreme danas, takva cela godina". Najrasprostranjenije verovanje kod nas jeste da prvi dan proleća predskazuje kakvo nas leto čeka.
Ako je dan sunčan i vedar, veruje se da će godina biti rodna, a ljudi zdravi i veseli. Ako padne kiša ili sneg (čuvene "babe Marte"), smatra se da nas čeka varljivo leto i da treba biti oprezan sa poljoprivrednim radovima.
Mnogi običaji su vezani za čišćenje kuće i tela kako bi se "isterala zima" iz doma. Tu je provetravanje kuće, otvaraju se svi prozori da uđe novi, prolećni vazduh koji, prema verovanju, odnosi bolest i ustajalu energiju.
Zatim je tu i bacanje starih stvari. Veruje se da na ovaj dan treba izbaciti iz kuće sve što je polomljeno ili nepotrebno kako bi se napravilo mesta za nove prilike.
U nekim krajevima Srbije zadržao se običaj branja prvih prolećnih cvetova. Veruje se da decu treba "udariti" grančicom drena ili im dati da pojedu pupoljak drena kako bi bila zdrava ("zdrav kao dren"). Devojke su se nekada umivale vodom u kojoj su prenoćile prve ljubičice, verujući da će im to doneti lepotu i svežinu tokom cele godine.
Postoji i verovanje da je veoma važno koju pticu prvu ugledate na prvi dan proleća.
Ako vidite lastu, to je znak velike sreće i napretka u porodici. Ako čujete kukavicu, stari su verovali da treba da imate barem jedan novčić u džepu – ako zazvecka dok ona kuka, imaćete para cele godine.
Prema narodnim verovanjima, na prvi dan proleća ne bi trebalo biti namrgođen ili ljut. Veruje se da će vas takvo raspoloženje pratiti do jeseni.
Poželjno je bar na kratko izaći pod vedro nebo i "pozdraviti Sunce" kako biste dobili snagu za predstojeće radove.