Deca na društvenim mrežama: Kako osnovci iz Srbije dobijaju anksioznost zbog TikToka
U savremenom digitalnom dobu, prisustvo dece na društvenim mrežama postaje sve izraženije.
Među njima, TikTok se izdvaja kao platforma koja, iako pruža zabavu i podstiče kreativnost, može imati ozbiljne posledice po mentalno zdravlje najmlađih korisnika.
Uticaj TikToka na mentalno zdravlje dece
TikTok, sa svojim brzim i vizuelno stimulativnim sadržajem, može izazvati osećaj anksioznosti kod dece. Stalna potreba za praćenjem trendova, brojanje lajkova i komentara, kao i upoređivanje sa drugima, lako dovode do osećaja neadekvatnosti i niskog samopouzdanja. Uz to, izlaganje neprimerenim sadržajima i izazovima dodatno opterećuje emocionalni razvoj.
Istraživanja i statistika
Prema istraživanju UNICEF-a, 10,8% učenika u Srbiji izjavilo je da se oseća loše, dok 21,9% kaže da oseća nervozu barem jednom nedeljno. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za pažljivim praćenjem uticaja društvenih mreža na mentalno zdravlje dece.
Poremećaji spavanja i samodijagnoza
Studije objavljene u "Psychiatric Times" pokazuju da korisnici TikToka u proseku provode više od sat vremena na aplikaciji pre spavanja, što dovodi do značajnog smanjenja REM faze sna – na svega 14% ukupnog vremena spavanja.
Ova promena u arhitekturi sna može izazvati poteškoće u emocionalnoj regulaciji i povećati rizik od anksioznosti i depresije.
Sve je češća i pojava samodijagnoze među mladima – deca i tinejdžeri, na osnovu sadržaja sa TikToka, počinju da sebi pripisuju dijagnoze poput ADHD-a, depresije ili anksioznosti, bez stručne procene.
Neuropsihološki rizici
TikTok-ov algoritam, koji korisnicima neprekidno nudi kratke i emocionalno intenzivne sadržaje, negativno utiče na kognitivni razvoj. Psihijatar Stefan Skot je u svom intervjuu za britanski "The Sun" upozorava:
- Prekomerno korišćenje ekrana može izazvati promene u mozgu koje liče na one kod Alchajmerove bolesti – uključujući smanjenu mijelinizaciju, što direktno utiče na pažnju, memoriju i impulse.
Ove promene naročito pogađaju decu u razvoju, kod kojih je mozak još uvek u fazi intenzivne neuroplastičnosti. Takvi obrasci upotrebe mogu ostaviti dugoročne posledice po pažnju, emocionalnu regulaciju i akademsku funkcionalnost.
Pored toga, izloženost nerealnim standardima lepote doprinosi razvoju problema sa telesnim imidžom i smanjenju samopouzdanja kod dece.
Preporuke za roditelje i nastavnike
- Stručnjaci savetuju sledeće mere kao vid prevencije i zaštite mentalnog zdravlja:
- Ograničavanje vremena na društvenim mrežama.
- Otvorena komunikacija o sadržajima koje deca prate.
- Podsticanje aktivnosti van ekrana – sport, umetnost, druženje uživo.
- Edukacija o digitalnoj pismenosti i prepoznavanju neprimerenih sadržaja.
"Rizičan" izvor zabave
TikTok može biti izvor zabave i kreativnog izražavanja, ali takođe nosi ozbiljne rizike po emocionalno i kognitivno zdravlje dece. Uloga roditelja, nastavnika i stručnjaka je da deci pruže podršku, postave granice i pomognu im da razviju zdrave navike u digitalnom okruženju.