Spektakularno hapšenje zbog odavanja ličnih podataka
U četvrtak su uhapšene direktorka Erste Banke Milunka Savić i bivša pomićnica direktora Uprave za sprečavanje pranja novca Danijela Maletić.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Uprave kriminalističke policije, Odeljenja za borbu protiv korupcije, uhapsili su bivšu pomoćnicu direktora u Upravi za sprečavanje pranja novca D.M, zbog postojanja osnova sumnje da je zloupotrebila službeni položaj, kao i zaposlenu u jednoj banci M.S, zbog sumnje da joj je u tome pomogla.
Kako je saopštilo tužilaštvo, D.M. se tereti da je tokom decembra 2024. i januara 2025. godine, kao službeno lice, iskorišćavanjem i prekoračenjem službenih ovlašćenja teže povredila prava većeg broja lica, otkrivajući poverljive podatke medijima koji su ih potom objavili. Na teret joj se stavlja krivično delo zloupotreba službenog položaja, dok se M.S. sumnjiči za isto delo u pomaganju.
Prema navodima iz saopštenja, D.M. je, kao pomoćnica direktora zadužena za poslove Sektora za analitiku Uprave za sprečavanje pranja novca, suprotno propisanoj proceduri i Zakonu o sprečavanju pranja novca, bez znanja neposrednih rukovodilaca raspolagala prikupljenim i obrađenim podacima o većem broju lica. Reč je o podacima koje je pribavila od banke, a koji predstavljaju bankarsku tajnu i poverljive informacije.
Sumnja se da je te podatke pribavljala na osnovu usmenih naloga upućenih radnici banke M.S, putem aplikacije „Viber“, u obimu koji je prevazilazio zakonom dozvoljene okvire. Umesto da se podaci odnose isključivo na jedno fizičko lice, klijenta banke za koje se pojavila sumnja u pranje novca, nezakonito su pribavljeni podaci i dokumentacija za veći broj lica. Nakon toga, ti podaci su, kako se sumnja, učinjeni dostupnim medijima i objavljeni.
M.S. je, kako se navodi, pomogla u izvršenju krivičnog dela time što je, kršeći proceduru i odredbe Zakona o bankama, dostavila Upravi za sprečavanje pranja novca podatke koji predstavljaju bankarsku tajnu, uključujući pregled prometa po računima većeg broja klijenata i njihove lične podatke, bez formalno podnetog pisanog zahteva, koji je zakonom propisan kao neophodan uslov za dostavljanje takvih informacija.
Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati, u kom roku će biti privedene na saslušanje u Višem javnom tužilaštvu u Beogradu.
Službenica Vlade i bankarka
Prema informacijama do kojih smo došli, identifikovane su dve ključne osobe direktno povezane sa izvršenjem ovih krivičnih dela:
Danijela Maletić, bivša pomoćnica direktora Uprave za sprečavanje pranja novca, osumnjičena za zloupotrebu službenog položaja.
Milunka Savić, zaposlena u Erste banci, koja se tereti da je pomagala u prikupljanju i odavanju strogo poverljivih podataka koji predstavljaju bankarsku tajnu.
Opasnosti zloupotrebe ličnih podataka i značaj evropskih vrednosti
Ovaj slučaj, ukoliko se sumnje potvrde, otvara ozbiljna pitanja o bezbednosti i zaštiti ličnih podataka građana, posebno kada je reč o osetljivim finansijskim informacijama koje predstavljaju bankarsku tajnu.
Manipulacija i neovlašćeno otkrivanje ličnih podataka mogu imati dalekosežne posledice, od narušavanja ugleda i privatnosti pojedinaca, preko ugrožavanja njihove finansijske bezbednosti, do stvaranja klime nepoverenja u institucije koje su dužne da te podatke štite. U društvima zasnovanim na vladavini prava, institucije moraju postupati isključivo u skladu sa zakonom i uz strogo poštovanje procedura, naročito kada raspolažu poverljivim podacima.
Zaštita ličnih podataka jedna je od temeljnih vrednosti savremenih evropskih pravnih sistema. Evropski standardi podrazumevaju jasne procedure, kontrolne mehanizme i odgovornost svakog službenog lica koje ima pristup poverljivim informacijama. Svako odstupanje od tih principa ne ugrožava samo pojedince čiji su podaci zloupotrebljeni, već i kredibilitet institucija i poverenje javnosti u pravni poredak.
U kontekstu procesa evropskih integracija i usaglašavanja sa pravnim tekovinama Evropske unije, poštovanje zakona, zaštita privatnosti i transparentnost postupanja državnih organa predstavljaju ključne elemente. Zloupotreba službenog položaja i otkrivanje poverljivih podataka, ukoliko se dokažu, suprotni su tim vrednostima i ukazuju na potrebu jačanja unutrašnjih kontrola, profesionalne odgovornosti i kulture zaštite podataka.
Slučaj će u narednim danima biti predmet dalje istrage, a javnost očekuje da nadležni organi, u skladu sa zakonom, utvrde sve činjenice i odgovornost učesnika.