Politički potresi drmaju Sloveniju: Demonstranti izašli na ulice sa jasnim zahtevom - napustiti NATO i prekinuti vojno naoružavanje
Nezadovoljstvo zbog planiranog povećanja vojnih izdvajanja izvelo je demonstrante na ulice Ljubljane, gde su zatražili da Slovenija napusti NATO, uvede sankcije Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu i novac umesto u odbranu usmeri ka zdravstvu, obrazovanju i drugim javnim službama.
Više desetina demonstranata okupilo se u centru Ljubljane na protestu protiv povećanja vojnih izdvajanja i članstva Slovenije u NATO-u, zahtevajući promenu spoljnopolitičkog kursa zemlje.
Protest je organizovala studentska organizacija Iskra, koja se protivi planovima slovenačke vlade da dodatno poveća ulaganja u odbranu, smatrajući da bi taj novac trebalo usmeriti na javne službe, poput zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite.
Učesnici protesta poručili su da Slovenija treba da napusti NATO, uvede sankcije Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu, kao i da preispita svoju bezbednosnu i spoljnu politiku.
Predstavnica organizacije Iskra Tara Maslakovič ocenila je da je NATO tokom svog postojanja, kako tvrdi, služio kao vojni instrument za potčinjavanje drugih država.
Govornici na skupu kritikovali su i odnos slovenačkih vlasti prema ratu na Bliskom istoku, navodeći da deklarativna podrška Palestincima nije praćena konkretnim političkim potezima. Posebne kritike upućene su zbog najava jačanja odnosa sa Izraelom i mogućeg otvaranja izraelske ambasade u Ljubljani.
Neposredno pre protesta, predsednik slovenačkog parlamenta Zoran Stevanović izjavio je da bi trebalo proveriti kakav je stav građana o članstvu zemlje u NATO-u. On je predložio da se referendum o ostanku Slovenije u Alijansi održi istovremeno sa lokalnim izborima koji su planirani za jesen.
Protest u Ljubljani održan je svega dan nakon samita NATO-a u Ankari, na kojem su lideri država članica ponovo potvrdili plan da do 2035. godine izdvajanja za bezbednost i odbranu povećaju na pet odsto bruto domaćeg proizvoda. Prema dogovoru, 3,5 odsto BDP-a bilo bi namenjeno za osnovne potrebe odbrane, dok bi dodatnih 1,5 odsto bilo usmereno na ulaganja u širu bezbednosnu infrastrukturu.
Srbija Danas