To stvorenje je u Jadran došlo kroz Suecki kanal: Istraživači upozoravaju na opasnog predatora u Crnoj Gori i Hrvatskoj

Riba vatrenjača nastavlja da se širi Jadranom, a iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo iz Splita upozoravaju da sa njenim širenjem raste i interes javnosti. Ova invazivna vrsta, poznata i kao riba lav, sve češće se pominje kao morska opasnost, ali i kao ozbiljan ekološki problem.

Kako su naveli iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, "riba vatrenjača nezaustavljivo se nastavlja širiti Jadranom", a na delovima južnog Jadrana već se redovno beleži. Zbog toga, kako objašnjavaju, pojedinačni nalazi jedne ribe više nemaju istu naučnu vrednost kao na početku njenog širenja.

Institut objasnio koje su dojave sada najvažnije

Iz splitskog Instituta ističu da to ne znači da dojave građana nisu važne, već da su za dalji rad stručnjaka sada posebno korisni detaljniji podaci. Među njima su veći broj jedinki, nova područja, ponašanje, dubine, stanište, ulovi i ponavljana opažanja na istoj lokaciji.

U objavi Instituta navodi se i da su, zajedno sa kolegama iz Instituta za biologiju mora iz Kotora, učestvovali u projektu AdriaticWays, prekograničnom istraživačko-novinarskom projektu koji se bavi ekološkim i društveno-ekonomskim posledicama širenja invazivnih vrsta u Jadranu, sa posebnim naglaskom na vatrenjaču.

Odakle je stigla riba vatrenjača?

Vatrenjača nije prirodna vrsta Jadranskog mora. Potiče iz toplijih mora Indo-Pacifika i Crvenog mora, a u Sredozemlje se proširila kroz Suecki kanal. Poslednjih godina sve češće se beleži u istočnom Mediteranu, uključujući Grčku, Kipar i Tursku, a sada se njeno prisustvo sve pažljivije prati i u Jadranu.

Problem je u tome što se ova riba brzo razmnožava, hrani se sitnim ribama i drugim morskim organizmima, a u novom okruženju nema dovoljno prirodnih neprijatelja. Zato naučnici upozoravaju da širenje vatrenjače može da naruši ravnotežu u podmorju.

Da li je vatrenjača opasna za kupače?

Vatrenjača nije agresivna prema ljudima i ne napada kupače, ali može biti opasna ako se dodirne, nagazi ili neoprezno skida sa udice. Njene bodlje sadrže otrov, a ubod može da izazove jak bol, otok, crvenilo, mučninu i druge neprijatne reakcije.

Najvažnije pravilo za turiste, ribare i ronioce jeste da se ova riba ne dira golim rukama. Ako se primeti u moru, naročito među stenama ili na dnu, najbolje je udaljiti se i prijaviti opažanje stručnjacima ili nadležnim službama.

Šta uraditi ako vas ubode riba vatrenjača?

U slučaju uboda, potrebno je potražiti lekarsku pomoć. Kao prva pomoć najčešće se savetuje da se povređeni deo tela potopi u toplu vodu koju osoba može da podnese, jer toplota može da ublaži delovanje otrova. Ipak, lekarski pregled je važan, posebno ako se pojave jači bol, vrtoglavica, mučnina, otok ili alergijska reakcija.

Građani i dalje imaju važnu ulogu

Institut iz Splita poručuje da će nastaviti da prati širenje vatrenjače i drugih stranih vrsta u Jadranu kroz terenska istraživanja, naučne projekte i saradnju sa građanima. Kako ističu, građanska nauka ostaje izuzetno važna, jer ribari, ronioci i svi koji redovno borave uz more često prvi primete promene ispod površine.

Zaključak stručnjaka je da riba vatrenjača više nije samo retka pojava. Njeno širenje postaje stalni izazov za Jadran, a za turiste je najvažnije da znaju kako izgleda, da je ne dodiruju i da svako opažanje, posebno ako se ponavlja na istoj lokaciji ili uključuje više jedinki, prijave nadležnima.