ARHEOLOZI OTKRILI VAŽAN DEO ISTORIJE: Grobnica stara 9.000 godina otkriva misteriju ŽENA RATNICA!
Pogrebno mesto staro 9.000 godina otkriveno na Andima na kojem su pronađeni vrhovi oštrica i primitivne lovačke alatke ukazuju na to da je i među ženama-ratnicama bilo lovaca.
Ostaci mlade devojke starosti 17-19 godina i predmeti koje je koristila pronađeni su u grobnici arheološkog nalazišta Viljamaja Pača u današnjem Peruu, na velikoj nadmorskoj visini.
Šta igramo za vikend? Bundes, Premijer liga i Serija A u fokusu - ovo su naši predlozi
ASPIRIN LEK PROTIV KORONE? Pokrenuta obimna istraživanja o efikasnosti medikamenta koji svi imamo kod kuće
VOJNICI NOVORUSIJE OPLAKUJU SVOG KOMADANTA: Kijevske snage izvele munjeviti napad u Donjeckoj oblasti
Pronađene alatke uključuju kamene vrhove strela ili koplja za lov na krupnu divljač, nož i ostali pribor za obradu ulova – njegovo komadanje, dranje ili štavljenje kože. Dugo se pretpostavljalo da su – unutar prvobitnih sakupljačko-lovačkih društava – muškarci bili lovci dok su žene bile zadužene za dalju "obradu" ulova.
Međutim, gorepomenuto otkriće – uz širu analizu pogrebnih običaja tog vremena – je opovrglo dugovečnu hipotezu da su muškarci bili ti koji su isključivo lovili, utvrdili su američki istraživači. Moguće je da su pre devet milenijuma lovci iz Viljamaje Pače lovili vikunje – životinje slične lamama i kamilama – koje se i danas mogu videti na prostranstvu Anda.
- Verujemo da su otkrića došla u pravom trenutku u svetlu savremenih polemika o podeli poslova na "muške" i "ženske" i nejednakosti – rekao je autor rada i antropolog Rendi Has sa kalifornijskog Univerziteta Dejvis.
– Podela poslova među pripadnicima savremenijih sakupljačko-lovačkih zajednica je striktno rodno zasnovana, što bi moglo navesti neke na zaključak da je nejednakost polova u pogledu plata ili statusa nekako "prirodna". No, sada je jasno da je podela poslova prema polu bila bitno drugačija – pre bi se reklo pravednija – u našoj dalekoj lovačko-sakupljačkoj prošlosti – prokomentarisao je Has.
Profesor Has i njegove kolege su – u saradnji sa lokalnom zajednicom Mulja Faziri – otkrili grob ratnice, skupa sa njenim lovačkim "priborom" – tokom iskopavanja u Viljamaja Pači 2018. Istraživači su primetili da su alatke pronađene u grobnicama ljudi takođe definisale način njihovog života.
Na osnovu posmrtnih ostataka lovca istraživački tim je utvrdio da se najverovatnije radi o ženi na osnovu strukture pronađenih kostiju – što je kasnije i potvrđeno analizom proteina pronađenih u uzorcima zuba individue. Analizom kostiju žene takođe se došlo do izotopskog dokaza da se radi o mesojedu što, po istraživačima, svedoči o tome da se radilo o lovcu. Tim istih istraživača takođe je pronašao grobnicu još jednog lovca – ovog puta sa ostacima muškarca – starosti između 25 i 30 godina, kako se veruje.
- Naši pronalasci naveli su me da ponovo promislim o osnovnoj organizacionoj strukturi prvobitnih lovačko-sakupljačkih zajednica. Među prvobitnim i nešto savremenijim lovačko-sakupljačkim društvima, gotovo po pravilu je bio slučaj da su muškarci lovci, a žene sakupljači. Zbog ovoga – a verovatno i zbog zapadnjačkih seksističkih pretpostavki o rodnoj podeli poslova – arheološka otkrića koja ukazuju da su u primitivnim zajednicama i žene lovile, jednostavno se ne uklapaju u preovlađujuća stanovišta s tim u vezi. Bili su nam potrebni jaki arheološki dokazi da bi se žene prepoznale kao lovci u prvobitnim ljudskim zajednicama – rekao je profesor Has.
Neočekivano otkriće da je jedna od grobnica lovaca pripadala ženi uputilo je tim da dodatno istraži nije li u pitanju izolovani slučaj – ili su lovci među ženama zapravo bili češća pojava nego što se zapravo smatra.
Analizirajući podatke o sličnim pronađenim grobnicama iz perioda kasnog pleistocena i ranog holocena nađenim na različitim lokacijama širom severno i južnoameričkog kontinenta, istraživači su izbrojali 429 inidividua pokopanih na 107 različitih lokacija. Od toga 27 njih bilo je sahranjeno sa lovačkim alatkama - 12 žena i 15 muškaraca.
Ovaj uzorak bio je dovoljan da se ustvrdi da "se sa izvesnom dozom sigurnosti može reći da učešće žena u lovu na krupnu divljač nije bilo beznačajno". Statističkom analizom istih podataka došlo se do zaključka da su žene činile 30-50 odsto populacije lovaca - što je zapanjujuće visok procenat u odnosu na nešto mlađe sakupljačko-lovačke zajednice, gde je on obično niži.
Čak i u društvima koja su se pretežno bavila poljoprivredom i u onim kapitalističkim, lov predstavlja primarno mušku aktivnost, uz malo do beznačajno učešće žena. Daljim istraživanjem ustanovljeno je da je žena sahranjena u Viljamaja Pači najstariji do sada poznati slučaj pokopa lovca na teritoriji oba američka kontinenta.
Prema istraživačima, njihovi zaključci mogu baciti novo svetlo na podelu poslova u ranim ljudskim zajednicama - ali otvaraju i nova pitanja koja zahtevaju odgovor. Pošto je primarni cilj studije dostignut, tim se posvetio pitanju podele poslova prema polu - i posledicama iste - te kako je ona varirala među populacijama sakupljačko-lovačkih zajednica koje su nastanjivale oba američka kontinenta, i kako se ona vremenom menjala. Kompletno istraživanje sa rezultatima do kojih se došlo objavljeno je u žurnalu "Science Advances".