Nikad manja podrška za Kijev: Pet država blokiralo plan NATO-a za pomoć Ukrajini
Velika Britanija i Francuska osujetile su plan NATO-a prema kojem bi saveznici izdvajali 0,25 odsto svog BDP-a za vojnu pomoć Ukrajini.
Generalni sekretar Alijanse Mark Rute ove nedelje je priznao da njegov plan neće biti prihvaćen zbog nedovoljne podrške, ali nije imenovao zemlje koje su mu se usprotivile. Cela priča dolazi uoči godišnjeg samita NATO-a koji će biti održan u Ankari, piše "Telegraf".
Otkriveno ko se protivi planu
"Telegraf" sada otkriva da su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španija, Italija i Kanada blokirale tu ideju tokom rasprava o jačanju podrške Kijevu. Rute se nadao da će predlog biti potvrđen na predstojećem samitu, a ministri su ove nedelje počeli rasprave o onome što čelnik Alijanse smatra opipljivim znakom podrške ratom pogođenoj zemlji.
Izvor iz Alijanse naveo je da je najmanje sedam država članica, koje sve troše više od 0,25 odsto BDP-a na vojnu pomoć Ukrajini, podržalo plan. Međutim, za sve predloge koje NATO usvaja potrebna je jednoglasna podrška svih članica.
- Nisu baš oduševljeni tom idejom - rekao je izvor, navodeći London, Pariz, Madrid, Rim i Otavu kao protivnike.
Udarac ugledu Ujedinjenog Kraljevstva
Ova vest predstavlja novi udarac ugledu Ujedinjenog Kraljevstva kao jednog od najpouzdanijih saveznika Ukrajine. Naime, vlada se ove nedelje našla na meti oštrih kritika nakon što je ublažila sankcije na izvoz ruske nafte i gasa. Na iznenađenje Kijeva i drugih saveznika, ministri su zbog situacije na Bliskom istoku odobrili privremena izuzeća za kupovinu mlaznog goriva i dizela koji se u trećim zemljama rafinišu iz ruske sirove nafte.
Za razliku od drugih saveznika, visina britanskog vojnog doprinosa, trećeg po veličini posle Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke, nije sporna, iako je ispod predloženih 0,25 odsto BDP-a. Premijer Kir Starmer obećao je najmanje 3 milijarde funti godišnje u doglednom periodu, što iznosi oko 0,1 odsto BDP-a.
Velike razlike među saveznicima
Najveći deo kritika usmeren je na zemlje poput Francuske, Španije, Italije i Kanade, koje su više puta optuživane da ne doprinose dovoljno. Ove države, od kojih su tri treće, četvrte i pete po veličini ekonomije u Evropi, zaostaju za mnogim manjim saveznicima kada je reč o donacijama. Prema javno dostupnim podacima koje je prikupio Institut za ekonomiju Kila, Holandija, Poljska, kao i nordijske i baltičke zemlje izdvajaju 0,25 odsto BDP-a ili više.
Rute je izjavio da pomoć Ukrajini "nije ravnomerno raspoređena unutar NATO-a" i da mnoge članice "ne troše dovoljno kada je reč o podršci Ukrajini".
Evropa mora da preuzme veći teret
Generalni sekretar NATO-a, koji je 14 godina bio premijer Holandije, dugo se zalaže za to da Evropa preuzme veći deo odgovornosti u podršci Ukrajini, delimično i kao odgovor na primedbe Donalda Trampa o nepravednom oslanjanju na druge saveznike.
Američki predsednik je od tada obustavio sve značajnije donacije pomoći Ukrajini i umesto toga se opredelio za prodaju američkog oružja Kijevu, finansiranu novcem evropskih saveznika. Uoči sastanka NATO-a u Švedskoj ranije ove nedelje, premijer te nordijske zemlje pozvao je saveznike da pojačaju svoju podršku.
- Zaista bih voleo da više zemalja, koje tako lepo govore o Ukrajini, svoje reči potkrepe i novcem - rekao je novinarima Ulf Kristerson.
Izvor: Srbija Danas/Index.hr