Poznato gde će počivati papa Franja: Pred kraj života imao posebnu želju
Papa Franja je preminuo na Uskršnji ponedeljak, 21. aprila 2025. godine, u 88. godini života, u svojoj rezidenciji u vatikanskom Domu Svete Marte (Casa Santa Marta).
U 9:45 časova, kardinal Kevin Ferel, komornik Apostolske palate (Camerlengo), objavio je vest o smrti pape Franje iz Doma Svete Marte sledećim rečima:
- Najdraža braćo i sestre, sa dubokom tugom moram da objavim smrt našeg Svetog Oca Franje. Jutros u 7:35, biskup Rima, Franja, vratio se u kuću Oca. Ceo njegov život bio je posvećen služenju Gospodu i Njegovoj Crkvi. Učio nas je da vrednosti Jevanđelja živimo sa vernošću, hrabrošću i univerzalnom ljubavlju, posebno prema najsiromašnijima i najisključenijima. Sa ogromnom zahvalnošću za njegov primer pravog učenika Gospoda Isusa, predajemo dušu pape Franje beskrajnoj milosrdnoj ljubavi Boga Jedinog i Trojedinog.“
Papa je primljen u Polikliniku Ađemeli (Agostino Gemelli) u petak, 14. februara 2025. godine, nakon što je nekoliko dana bolovao od bronhitisa.
Njegovo kliničko stanje se postepeno pogoršavalo, a lekari su mu 18. februara dijagnostikovali obostranu upalu pluća.
Umesto da bude sahranjen zajedno sa oko 91 pokojnim papom u Bazilici Svetog Petra, papa Franja je rekao da želi da bude sahranjen u rimskoj bazilici Svete Marije Velike, koja je posvećena Mariji, Majci Božjoj, pisao je Rojters u novembru 2024. godine.
Nakon 38 dana provedenih u bolnici, pokojni papa se vratio u svoju vatikansku rezidenciju, Dom Svete Marte, kako bi nastavio oporavak.
Još 1957. godine, u ranim dvadesetim, Horhe Mario Bergoljo (Jorge Mario Bergoglio) je u rodnoj Argentini podvrgnut operaciji uklanjanja dela pluća, koje je bilo zahvaćeno teškom respiratornom infekcijom.
Kako je stario, papa Franja je često imao problema sa disajnim putevima, pa je, između ostalog, otkazao planiranu posetu Ujedinjenim Arapskim Emiratima u novembru 2023. zbog gripa i upale pluća.
U aprilu 2024. godine, papa Franja je odobrio novo izdanje liturgijske knjige za pogrebne obrede pape, koje će voditi i predstojeću misu zadušnicu, čiji datum još nije objavljen.
Drugo izdanje Ordo Exsequiarum Romani Pontificis uvodi nekoliko novih elemenata, uključujući i način postupanja sa telom pape nakon smrti.
Utvrđivanje smrti sada se obavlja u kapeli, a ne u sobi u kojoj je papa preminuo, a telo se odmah polaže u kovčeg.
Prema rečima nadbiskupa Dijega Ravelija, majstora apostolskih ceremonija, pokojni papa Franja je izričito tražio da pogrebni obredi budu pojednostavljeni i usmereni na izražavanje vere Crkve u Vaskrslog Hrista.
„Obnovljeni obred“, rekao je nadbiskup Raveli, „nastojao je još više da naglasi da je pogreb rimskog pape obred pastira i učenika Hristovog, a ne moćnika ovoga sveta.“