ŽRTVE NE SMEJU BITI ZABORAVLJENE
Tramp napao britanske snage u Avganistanu, britanski političari burno reagovali: "Oni su dali živote na prvoj liniji, njegova izjava je apsolutna uvreda"
Predsednik Donald Tramp izazvao je buru kritika širom Ujedinjenog Kraljevstva i šire, nakon što je izjavio da su NATO trupe, uključujući britanske snage, tokom rata u Avganistanu „ostajale malo pozadi, van prvih borbenih linija“. Ove izjave, iznete u intervjuu za Fox News 22. januara 2026. godine, naišle su na široku osudu britanskih političara, vojnih veterana i porodica poginulih vojnika, koji su ih ocenili kao „duboko razočaravajuće“, „očigledno netačne“ i „apsolutnu uvredu“.
Ministar zdravlja i socijalne zaštite Stiven Kinok bio je među prvima koji su javno reagovali, rekavši za Sky News i BBC Breakfast 23. januara da Trampove tvrdnje „jednostavno nemaju smisla“ i da „ni na koji način ne odgovaraju stvarnosti“. Kinok je naglasio žrtve koje su britanski i drugi NATO vojnici podneli u Avganistanu, ističući: „Jedini put kada je Član 5 aktiviran bio je kako bi se priteklo u pomoć Sjedinjenim Američkim Državama nakon 11. septembra, a mnogi, mnogi britanski vojnici, kao i vojnici iz drugih evropskih NATO saveznika, dali su svoje živote podržavajući američke misije, američki vođene misije, na mestima poput Avganistana i Iraka.“
Učešće britanske vojske u Avganistanu započelo je 2001. godine, nakon aktiviranja NATO klauzule o kolektivnoj bezbednosti posle napada 11. septembra. Ujedinjeno Kraljevstvo se, zajedno sa drugim NATO saveznicima, pridružilo misiji predvođenoj Sjedinjenim Američkim Državama s ciljem svrgavanja Talibana, koji su pružali utočište Al Kaidi. Tokom dve decenije sukoba, život je izgubilo 457 pripadnika britanskih oružanih snaga, što Ujedinjeno Kraljevstvo čini zemljom sa drugim najvećim brojem poginulih, odmah iza Sjedinjenih Država, koje su imale 2.461 stradalog. Ukupno je više od 3.500 vojnika koalicije poginulo do povlačenja američkih snaga 2021. godine.
Kinok je nedvosmisleno stao u odbranu oružanih snaga, opisujući ih kao „oličenje časti, hrabrosti i patriotizma“ i poručivši: „Svako ko pokušava da kritikuje ono što su učinili i žrtve koje su podneli očigledno greši.“ On je odao poštu i porodicama koje i dalje nose bol svojih gubitaka, posebno izdvojivši Lusi Oldridž, čiji je sin Vilijam poginuo sa 18 godina u bombaškom napadu u provinciji Helmand. Oldridžova je, govoreći za Mirror, Trampove izjave nazvala „izuzetno potresnim“, dodajući: „Mi tu traumu živimo svakodnevno do kraja života zbog doprinosa koji su naši najmiliji dali. I oni su apsolutno bili na prvoj liniji.“
Reakciju porodica poginulih podelila je i Dajan Derni, majka Bena Parkinsona, koji se smatra najteže povređenim britanskim vojnikom koji je preživeo Avganistan. Derni je Trampove reči opisala kao „veoma uvredljive“ i pozvala premijera sera Kira Starmera da „stane u odbranu sopstvenih oružanih snaga“ i direktno se suprotstavi američkom predsedniku. „Mogu da vas uverim da talibani nisu postavljali improvizovane eksplozivne naprave kilometrima daleko od prve linije fronta“, rekla je ona, naglašavajući realnost sa kojom su se vojnici suočavali na terenu.
Političke osude stigle su sa svih strana političkog spektra. Poslanica Laburističke stranke Emili Tornberi, predsednica Odbora za spoljne poslove, nazvala je Trampove komentare „apsolutnom uvredom“ u emisiji BBC-ja Question Time, ističući: „Uvek smo bili tu kada god su nas Amerikanci trebali.“ Ona je kritikovala Trampa kao „čoveka koji nikada nije video borbu“, ali koji sada „ne zna ništa o tome kako je Amerika branjena“. Konzervativni poslanik Ben Obis-Džekti, koji je služio u Avganistanu, rekao je da je „tužno videti kako se žrtva naše zemlje, kao i naših NATO partnera, tako olako potcenjuje od strane predsednika Sjedinjenih Država“. Dodao je: „Iz prve ruke sam video žrtve koje su britanski vojnici s kojima sam služio podneli u Sanginu, gde smo pretrpeli stravične gubitke, kao i američki marinci naredne godine.“
Lider Liberalnih demokrata, ser Ed Dejvi, oglasio se na društvenim mrežama kako bi izrazio svoje ogorčenje, napisavši: „Tramp je pet puta izbegao vojnu službu. Kako se usuđuje da dovodi u pitanje njihovu žrtvu?“ Kritike nisu bile ograničene samo na Ujedinjeno Kraljevstvo. Holandski ministar spoljnih poslova David van Vil rekao je za BBC-jev Newsnight da su Trampove izjave „netačne“, insistirajući na tome da su „Evropljani prolili krv“ u podršci američkim trupama u Avganistanu. Van Vil je pohvalio generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea zbog toga što je javno odbacio Trampove tvrdnje na konferenciji za novinare u Davosu, u Švajcarskoj.
Unutar britanske vlade, reakcija je bila jedinstvena i odlučna. Kinok je uverio javnost da će premijer Starmer to pitanje direktno pokrenuti u razgovoru sa predsednikom Trampom. „On je izuzetno ponosan na naše oružane snage i to će jasno staviti do znanja predsedniku“, rekao je Kinok za LBC. Ministar odbrane Džon Hili, govoreći pre Trampovih komentara, istakao je zajedničke napore NATO snaga u Avganistanu, rekavši: „U Avganistanu su naše snage zajedno trenirale, zajedno se borile i, u nekim slučajevima, zajedno ginule, podnoseći krajnju žrtvu.“
Osećaj izdaje koji su iskusili veterani i njihove porodice bio je opipljiv. Kelvin Bejli, poslanik Laburističke stranke i bivši oficir RAF-a koji je služio zajedno sa američkim jedinicama za specijalne operacije u Avganistanu, rekao je da Trampova tvrdnja „nema nikakve veze sa stvarnošću koju smo mi, koji smo tamo služili, doživeli“. On se prisetio kako je američke snage podsećao na zajedničko uverenje u „neotuđiva prava i slobodu od tiranije“ koje je bilo temelj odgovora na napade 11. septembra.
Trampovi komentari dolaze u trenutku kada su odnosi između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva, kao i širi NATO savez, pod pojačanim nadzorom. Iako su Sjedinjene Američke Države jedina zemlja koja je ikada aktivirala Član 5 NATO ugovora, sugestije da saveznici „nikada zapravo ništa nisu tražili“ od SAD i da su u Avganistanu „ostajali malo po strani“ naširoko su odbačene kao revizionističke i nepoštovane. Kritičari su ukazali i na Trampovo sopstveno izbegavanje vojne službe tokom Vijetnamskog rata, ističući kontrast između njegove retorike i žrtava koje su podneli oni koji su služili.
Dok se kontroverza i dalje širi, ovaj slučaj je ponovo istakao trajne veze — ali i tenzije — između Sjedinjenih Američkih Država i njihovih NATO saveznika. Talas ogorčenja u Ujedinjenom Kraljevstvu ne odražava samo odbranu nacionalne časti, već i širi zahtev za istorijskom istinom i međusobnim poštovanjem. Za mnoge, sećanje na izgubljene živote i zajedničke patnje tokom avganistanskog sukoba ne zahteva ništa manje od toga.