POČETAK SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU
(VIDEO) Zaboravljeni snimak ponovo pod lupom javnosti: Ovako je Tramp upozoravao svet da će OBAMA NAPASTI IRAN - A onda je on postao "ozloglašeni predsednik"
Američki predsednik Donald Tramp godinama je "upozoravao svet" na mogući napad na Iran od strane tadašnjeg predsednika Baraka Obame
U svojim objavama na društvenim mrežama, koje datiraju još iz 2011. godine, snažno je upozoravao na moguću eskalaciju sukoba.
- Naš predsednik će započeti rat sa Iranom jer nema apsolutno nikakvu sposobnost pregovaranja. Slab je i neefikasan. Zato je jedini način na koji misli da će biti ponovo izabran - i u to možete biti sigurni - jeste da započne rat sa Iranom - rekao je Tramp u videu koji je objavio The Washington Post.
Donald Tramp smatrao je napad jedinom kartom za pobedu Baraka Obame na izborima.
Ipak, Obama je bio predsednik do 2017. godine, iako nije napao Iran.
- Budite oprezni, republikanci. Ne dozvolite Obami da odigra ‘iransku kartu’ kako bi započeo rat i tako pobedio na izborima - apostrofirao Tramp nekoliko meseci od prvobitne objave
Od mirotvorca do dželata iranskog vođe
Skoro deceniju posle, neko drugi je objavio rat Iranu - Donald Tramp.
Naredio je ubistvo vojnog komandanta Kasema Sulejmanija uz obrazloženje da je u pitanju "čin odbrane". Dodao je i da je pripremao plan za ozbiljne napade" na američko diplomatsko i vojno osoblje u Iraku i drugim zemljama u regionu.
Sjedinjene američke države su ga smatrale teroristom jer je predvodio i osmišljavao iranske vojne operacije na Bliskom istoku.
Kao komandant iranske Revolucionarne garde, Sulejmani je bio na čelu specijalnih jedinica, brigade Al Kuds, i rukovodio je misijama u inostranstvu.
Revolucionarna garda su elitne jedinice iranske vojske koje Sjedinjene Države klasifikuju kao terorističku organizaciju.
Iran je zapretio oštrom odmazdom u znak osvete za Sulejmanijevu smrt i povukao potpis sa nuklearnog sporazuma potpisanog 2015. godine.
Sporazum je postavio ograničenja za iranske nuklearne moći u zamenu za ukidanje ekonomskih sankcija Teheranu.
Prividno primirje i trenutni sukob na Bliskom istoku
Iran je oduvek negirao da pokušava da razvije nuklearna oružja i tvrdio da će pozdraviti povratak prethodnom sporazumu sa svetskim silama koji je ograničio njegovu nuklearnu aktivnost u zamenu za popuštanje ekonomskih sankcija.
Tako je potpisan novi sporazum u Beču između Iran, Kina, Velika Britanija, Francuska, Nemačka, Rusija i Sjedinjene Američke Države,koji je trebalo da okonča višegodišnji diplomatski zastoj i označi početak nove ere u odnosima između Irana i Zapada.
Nekome se takva ideja nije svidela - Donaldu Trampu.
Godine 2018, tokom svog prvog predsedničkog mandata, razljutio je evropske saveznike jednostranim povlačenjem SAD-a iz sporazuma i ponovnim uvođenjem sankcija.
Nije mu se dopadao sporazum koji je potpisao njegov prethodnik Džo Bajden, a od diplomatije ga je odvraćao i izraelski pritisak.
Kao rezultat američkog povlačenja, Teheran je počeo postepeno da pojačava svoj nuklearni program. Pregovori pod vođstvom Evrope o oživljavanju sporazuma nisu uspeli, a prošlogodišnji vazdušni napadi Izraela i SAD-a na Iran dodatno su potkopali nade za njegovo obnavljanje.
I dok se prethodnih meseci ipak razgovaralo o iranskom nuklearnom programu, svet je verovao da je moguće doći do rešenja.
Onda je usledio nagli preokret.
SAD i Izrael su zajedničkim snagama napale Iran poslednjeg dana u februaru.
Kao opravdanje za napad, Tramp je naveo da Iran nastavlja da razvija svoj nuklearni program, kao i da planira da razvije rakete koje mogu da dosegnu Sjedinjene Američke Države.
Dodao je da je cilj uništavanje iranske mornarice i regionalnih saveznika koje Teheran podržava.
Tako je već prvog dana od objavljivanja rata likvidiran vrhovni vođa Irana Ali Hamnei.
Sukob se prelio i na druge zemlje, pa su se tako eksplozije čule i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu, Saudijskoj Arabiji, Kataru i aerodromu Erbil u Iraku, kao i u oblasti Kuvajt sitija, gde se nalazi američka ambasada.
Koliko će sukob trajati i kako će se postići mir na Bliskom istoku, za sada nije moguće proceniti.
Prema poslednjim informacijama iranskog Ministarstvo zdravlja, najmanje 1.444 ljudi je poginulo, a 18.551 povređeno je u američko-izraelskim napadima na Iran od 28. februara.