light rain
13°C
28.04.2024.
Beograd
eur
117.1527
usd
109.2537
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

KRVAVA BITKA ZA SIRIJU: Iz OVIH razloga je 400.000 ljudi moralo da umre!

08.08.2016. 00:10
Piše:
Srbija Danas/Ivan Ristić
Ruska intervencija u Siriji
Ruska intervencija u Siriji / Izvor: Profimedia/ilustracija

Sirijski konflikt je jedan od najrazornijih oružanih sukoba u novijoj istoriji. U pojedinim delovima Sirije sa hrišćanskim stanovništvom sukob poprima elemente genocida. Nakon preko 400.000 izgubljenih života i više miliona izbeglih i interno raseljenih, široj javnosti je i dalje nedovoljno jasno zbog čega je počeo rat u Siriji, kao i kome je i zbog čega u interesu da predsedniku Bašaru El Asadu vide leđa.

Razlozi zbog kojih aktuelni sirijski režim predstavlja kamen spoticanja za Vašington i njegove saveznike na Bliskom Istoku, a za Rusiju neizostavni deo globalne geopolitičke platforme su geopolitički i energetski. Značaj luke Tartus na Mediteranu i neophodnosti konkurencije ruskim gasovodima ka državama EU otvorili su pandorinu kutiju uticaja stranih sila u Siriji.

Geopolitika kao sudbina

U suštini, na planetarnom nivou se odvija sukob dve suprotstavljene geopolitičke filozofije – atlantizma i evroazijanizma. Atlantistički blok predstavljaju zemlje zapadne civilizacije sa pretežno tržišno orijentisanim ekonomijama (pre svega SAD i EU, ali i njihovi mnogobrojni saveznici, od Turske do Filipina), dok evroazijski blok predstavljaju države čiji su interesi njima suprotstavljeni, i koje neguju političke, ekonomske i kulturne vrednosti koje su najčešće suprotstavljene zapadnim (zemlje BRIKS-a, Iran, Sirija, dobar deo zemalja bivšeg SSSR-a itd).

BITKA ZA ALEP NE PRESTAJE: Da li Al Nusra slabi ili jača? (FOTO)

Sirija
Sirija / Izvor: Profimedia

Najvažniji cilj koji oba geopolitička bloka teže da ostvare je kontrola nad evroazijskom kopnenom masom.

Sirija u geopolitičkom konfliktu za budućnost čitave planete ima veoma važnu ulogu. Ona pripada evroazijskom geopolitičkom bloku, dok za ovu temu važne SAD, EU, Katar i Izrael pripadaju atlantizmu i višedecenijski su saveznici Vašingtona.

NOVI RUSKI SAVEZNIK: Putin ohrabruje Iran da pristupi Evroazijskoj uniji

Sa druge strane, saveznički odnosi Sirije i Rusije imaju korene još iz vremena SSSR-a. Režimi arapskog socijalizma pokazali su se kao pouzdani saveznici tadašnje Moskve.

Postoji faktor koji Siriju čini nezamenljivom nezamenljivoj u geopolitičkom mozaiku tog dela sveta. To je luka Tartus na sredozemnoj obali.

Sirijska vojska
Sirijska vojska / Izvor: Profimedia

Postoji istorijska konstanta težnje najpre carske Rusije, zatim Sovjetskog Saveza, i naposletku današnje Ruske Federacije da ima pristup toplim morima. Sa druge strane, oduvek su postojale težnje suprotnog bloka da spreči tu težnju i onemogući čak i pokušaj konkurentske Rusije da se upusti u pomorsku trku sa njima.

Pristup Rusiji toplim morima nikada nije bio omogućen različitim metodama, sve do formiranja Sovjetskog Saveza i sprovođenja u delo globalnih ambicija tadašnjeg komunističkog rukovodstva. U sklopu tih nastojanja je postignut sporazum između dve savezničke države o korišćenju pomenute luke Tartus.

GUBE NA SVIM FRONTOVIMA: Pešmerge isterale teroriste iz grada kod Alepa!

Ona predstavlja jedini direktan izlaz ruske flote na Mediteran. Pored toga, Tartus uživa određenu stabilnost jer se od početka rata u Siriji nalazi u većinski alavitskom delu zemlje, pod kontrolom režima.

 Ukoliko Rusija pretenduje da bude igrač globalnih razmera a ne samo regionalna sila, mora imati mornaricu koja može sa lakoćom da dopre do važnih delova sveta i na taj način zaštiti njene interese. A Mediteran je to oduvek bio.

The referenced media source is missing and needs to be re-embedded.

Drugi važan faktor je Iran. Dugo planirana invazija na Iran i izlazak u resursima bogat kaspijski region i na same granice Ruske Federacije u potpunosti je nezamisliv ukoliko “za leđima” ostaje proruski i proiranski Damask.

Ovakvim scenariom iranski režim gubi praktično jedinog saveznika u regionu. On padom Damaska ostaje izolovan i predstavlja daleko jednostavniju metu atlantisitčke agresije. Ako ovome dodamo i činjenicu da Iran predstavlja drugu zemlju na svetu po rezervama prirodnog gasa, odmah nakon Rusije, stvari postaju mnogo jasnije.

Opstanak režima Bašara El Asada znači opstanak manjinskih verskih zajednica, opstanak jasno proruski orijentisanog režima na mestu od vitalne strateške važnosti, kao i opstanak jedine luke na Mediteranu koja je pod kontrolom evroazijski nastrojenih režima.  Ukoliko imamo u vidu da Vašington ima na raspolaganju deset nosača aviona u operativnoj upotrebi, a Rusi samo jedan, postaje jasna krucijalna uloga luke Tartus.

NEMCI PRIZNALI: Rat u Siriji je nemoguće zaustaviti bez Rusije

Koristi su jasne, nevolje koje može prouzrokovati geopolitički gubitak Sirije još jasnije. Jedan sekularni BAAS režim je pao pre deceniju, a njegov lider Sadam Husein je skončao na vešalima. Sličan scenario je zamišljen u Siriji.

Energetika - komparativna prednost ili "resursno prokletstvo"?

Pored duge istorije konflikata zemalja koje imaju energente sa onima koje ih nemaju, poslednjih godina se borba na svim poljima vodi i između zemalja koje se nalaze na postojećoj ili planiranoj trasi nekog gasovoda ili naftovoda. Najbolji primer za tako nešto je situacija u Ukrajini, preko čije teritorije prelaze magistralni gasovodi.

Severni tok doprema gas iz ruskih nalazišta do krajnjih potrošača u zemljama EU. Na ovaj način Kremlj polako ali sigurno dobar deo zemalja EU čini zavisnim od njihovih prirodnih resursa, i na taj način ih usmerava na sopstveni geopolitički kolosek.

Gasovod
Gasovod / Izvor: Profimedia/ilustracija

Vašington, razume se, nema nameru da ovakav razvoj događaja posmatra mirno. Otuda je bilo neophodno smisliti alternativu ovim gasovodnim pravcima koju bi atlantisti nametnuli svojim evropskim saveznicima. U tu svrhu je osmišljen projekat gasovoda “Nabuko”.

DRAMATIČNO: Ruskinja izgubila šaku i nogu spasavajući dete u Siriji!

Međutim, kada je utvrđeno da nalazišta u Azerbejdžanu ni izbliza nisu isplativa za projekat takvog obima, posegnuto je za drugačijim rešenjem - gasom iz katarskih nalazišta. Međutim, kamen spoticanja za taj projekat je Sirija, preko čije teritorije bi ovaj gasovod trebao da prođe.

U trenutku kada je postalo jasno da od gasovoda “Nabuko” neće biti ništa, Siriji je potpisana smrtna presuda. 

Ko dobija a ko gubi?

Ukoliko rat dobiju pobunjenici sukobi će se nastaviti, a manjinske verske zajednice će doživeti potpuno istrebljenje. Ukoliko rat dobije predsednik Bašar El Asad, suočiće se sa potpuno razorenom zemljom i ekonomskim problemima koje je prouzrokovao višegodišnji građanski rat.  U svakom slučaju, budućnost Sirije je krajnje sumorna, a s obzirom na njenu versku šarolikost dovodi se u pitanje i njen opstanak kao celovite države, posebno imajući u vidu slične "recepte" primenjivane prethodnih decenija na svim svetskim meridijanima.