Zgrade pucaju, temperatura pada ispod minus 60, ali život ne staje: Pogledajte kako izgleda svakodnevnica u najhladnijem gradu na svetu (VIDEO)
Jakutsk je najhladniji veliki grad na svetu. Smešten duboko u Sibiru, na području koje je tokom cele godine zaleđeno duboko ispod površine, poznatom kao permafrost, ovaj grad funkcioniše u uslovima u kojima svaka greška može da bude opasna. Tlo ispod zgrada nije obična zemlja, već večiti led, pa se stanovanje ovde prilagođava i podlozi na kojoj se gradi. Zato su mnogi objekti podignuti na stubovima kako toplota iz stanova ne bi otopila tlo i narušila stabilnost temelja.
Zimi, kada temperatura pada na minus 50, a neretko i na minus 60 stepeni Celzijusa, hladnoća utiče na sve što se nalazi napolju. Grejanje, instalacije, izolacija, konstrukcija, vozila i ceo komunalni sistem moraju da izdrže uslove koji su stroži od onih u ostatku Rusije. Čak i objekti projektovani za ekstremne uslove danas trpe posledice klimatskih promena. Permafrost se topi brže nego ranije, pa zidovi pucaju, fasade se krune, a zgrade se naginju i tonu. Dom postaje mesto koje više ne pruža onu sigurnost koja se podrazumeva u većem delu sveta.
Iako je reč o ozbiljnoj opasnosti, život u gradu ne prestaje. Ljudi idu na posao, deca u škole, javni prevoz funkcioniše u meri u kojoj može. Svakodnevica je organizovana oko zime, a osećaj stalne opreznosti deo je rutine.
Grad na stubovima
Većina stambenih objekata u Jakutsku počiva na visokim stubovima ili šipovima zabijenim duboko u led. Time se sprečava topljenje tla i pucanje temelja. I komunalna infrastruktura je specifična: vodovod, kanalizacija i grejne cevi često su izvedeni iznad zemlje kako se ne bi smrznuli na dubini.
Ipak, ni ova rešenja ne garantuju dugovečnost. Pod pritiskom klimatskih promena i otapanja permafrosta, mnoge zgrade starije gradnje već su pokazale ozbiljne znake urušavanja. Stručnjaci upozoravaju da bi situacija mogla da se pogorša ukoliko se tlo nastavi destabilizovati ovim tempom.
Koliko zapravo košta stanovanje u Jakutsku
Na prvi pogled, cene stanova deluju iznenađujuće za jedan tako ekstreman grad. U oglasima je moguće pronaći manje stanove u starijim zgradama, van centra, sa kirijama od oko 170 dolara mesečno. Režije za takve stanove najčešće se kreću od 60 do 100 dolara, u zavisnosti od površine i sistema grejanja.
Međutim, stanovi u novijim, stabilnijim i toplim zgradama znatno su skuplji. Tu cena nije niska, ali stanar dobija veću sigurnost tokom zime. U praksi, stanovnici najčešće biraju kompromis, jer ono što je jeftino često znači i ono što je manje bezbedno.
U Jakutsku cena ne određuje luksuz, nego nivo zaštite od prirode.
Svakodnevica u gradu koji ne prašta
Zima u Jakutsku ne traje samo nekoliko meseci. Ona određuje način života. Napolju se ostaje onoliko koliko je neophodno. Telefoni se gase od hladnoće, voda može da se smrzne u cevima, a automobili se često ne isključuju tokom cele noći da bi ujutru mogli da se pokrenu.
Ulice su obavijene "ledenom maglom", fenomenom koji nastaje kada se topli vazduh iz zgrada sudari sa ekstremno hladnim spoljnim vazduhom. Letnji predah je kratak i nagao. Tada grad oživi, ali se istovremeno javljaju nove brige, jer topljenje permafrosta povećava rizik od pomeranja tla i dodatnih oštećenja objekata.
Hladna realnost života na zaleđenom tlu
Jakutsk je grad u kojem klima određuje sve, od načina gradnje do najosnovnijih životnih navika. Topljenje permafrosta ugrožava temelje grada i tera stanovnike da žive u stalnoj neizvesnosti. Iako se na prvi pogled može učiniti da je život u Jakutsku jeftin, prava cena se plaća kroz hladnoću, oprez i stalnu borbu sa prirodom.
Ovo nije mesto za one koji traže udobnost. Ovo je grad u kojem se svaki dan prilagođava uslovima koji ne praštaju. U Jakutsku dom nije samo krov nad glavom. Dom je borba da ti zidovi sutra budu na istom mestu kao i danas.
Srbija Danas/Petar Stojković