ZLATNO DOBA ZA TRAMPA: Bogatstvo američkog predsednika eksplodiralo u drugom mandatu, ovako je zaradio milijarde
Godinu dana nakon početka njegovog drugog mandata kao predsednika, lično bogatstvo Donalda Trampa poraslo je za najmanje 3 milijarde dolara, uglavnom zahvaljujući kripto poduhvatima njegove porodice koji su privukli bogate investitore i izazvali optužbe kritičara za sukob interesa.
Kako izveštava France24, u svom drugom inauguracionom govoru, američki predsednik Donald Tramp obećao je početak "zlatnog doba“ za Ameriku. Godinu dana kasnije, dok se mnogi Amerikanci i dalje bore sa rastućim cenama, Trampovo lično bogatstvo je procvetalo, prema procenama američkih medija.
Forbs procenjuje da je američki predsednik povećao svoje bogatstvo za 3 milijarde dolara u proteklih 12 meseci, na ukupno 7,3 milijarde dolara. Njujorker, s druge strane, procenjuje da je njegovo bogatstvo povećano za 3,4 milijarde dolara samo u prvih šest meseci njegovog drugog mandata.
Neotkrivena poreska prijava
Institut za politiku Centra za američki progres (CAP) kaže da je skoro 2 milijarde dolara u gotovini i poklonima povećalo bogatstvo porodice Tramp, prema njihovom alatu za praćenje. Tačna vrednost imovine Donalda Trampa je nepoznata.
Od kada je prvi put stupio na dužnost 2017. godine, odbija da sledi višedecenijskoj tradiciji objavljivanja poreskih prijava. Američki sud ga je takođe optužio za lažno predstavljanje svoje neto vrednosti kako bi izgledao bogatiji.
Istorijski gledano, Trampovo bogatstvo potiče od porodičnog konglomerata za nekretnine i turizam, organizacije Tramp. Međutim, veruje se da veliki deo njegovog novog bogatstva potiče od kripto poduhvata. Iznosi su bez presedana za aktuelnog predsednika.
"Ne postoji istorijska paralela sa ovim. Ništa se ne može složiti s tim“, rekao je Vil Ragland, potpredsednik za istraživanje u CAP-u. Dok su bivši predsednici, poput Džimija Kartera koji je svoju farmu kikirikija stavio u slepi fond, pokušali da izbegnu sukob interesa, čini se da Tramp ne okleva da posluje u sivoj zoni.
Sukob interesa
Tramp je "predsednik koji izgleda aktivno koristi svoje poslovanje kao sredstvo za očigledne sukobe interesa radi lične koristi“, dodao je Ragland. Tokom Trampovog prvog mandata, njegovo bogatstvo je opalo. Prema Forbsu, Tramp je na početku svog mandata vredeo 3,5 milijardi dolara, ali je ta cifra pala na 2,4 milijarde dolara do 2021. godine.
Gubitak je uglavnom posledica uticaja pandemije na njegova interesovanja u komercijalnim nekretninama. Do vremena kada se pripremao za drugi predsednički mandat 2024. godine, njegov investicioni portfolio se diverzifikovao.
Velika većina njegovog novog bogatstva dolazi od kripto investicionih projekata koje vodi porodica Tramp, uključujući World Liberty Financial, stejblkoin od 1 dolara, tokene mem koina i NFT-ove. Iako mnoge od njih vode njegovi sinovi, Forbs procenjuje da je sam Tramp zaradio 2,4 milijarde dolara od kriptovaluta od 2024. godine.
CAP procenjuje da je ukupna vrednost kripto imovine porodice Tramp povećana za 7,4 milijarde dolara otkako se vratio u Belu kuću. Ovo je uprkos Trampovoj izjavi iz 2019. godine da "nije ljubitelj“ kriptovaluta jer je njihova vrednost "veoma nestabilna i zasnovana na vazduhu“ i da bi mogle olakšati "ilegalne aktivnosti“.
Tokeni i NFT
Kada je Tramp lansirao svoj mem novčić $TRUMP nekoliko dana pre svoje druge inauguracije, do marta je prikupio 350 miliona dolara, prema pisanju Financial Times-a. Nakon toga je usledilo lansiranje mem novčića $MELANIA, nazvanog po prvoj dami, koji je brzo prikupio 65 miliona dolara.
U minutima pre zvaničnog lansiranja, 24 neidentifikovana novčanika kupila su novčiće $MELANIA u vrednosti od 2,6 miliona dolara i u roku od nekoliko dana ih preprodala za 100 miliona dolara, objavio je Financial Times.
Trampovi drugi kripto poduhvati takođe su zabeležili rast otkako je postao predsednik. World Liberty Financial je prodao više od milijardu dolara sopstvenih tokena, Trampovi NFT-ovi su mu doneli oko 13 miliona dolara, a stabilni koin USD1 sada vredi procenjenih 235 miliona dolara.
Stejblkoini su kriptovalute koje imaju za cilj održavanje stabilne vrednosti, a u slučaju USD1, vrednost je vezana za kratkoročne obveznice američkog trezora i dolarske depozite. Ova zaštita je podstakla strane investicije; U maju 2025. godine, vladajuća porodica UAE kupila je 1 američki dolar u vrednosti od 2 milijarde dolara.
Granični poslovi
Nekoliko nedelja kasnije, Bela kuća je odobrila UAE pristup hiljadama naprednih kompjuterskih čipova. Iako ova dva događaja nisu eksplicitno povezana, postoje naznake da investitori u Trampove kripto poduhvate dobijaju povlašćeni tretman.
U aprilu 2025. godine objavljeno je da će 25 najvećih vlasnika $TRUMP novčića biti pozvano na prijem i VIP obilazak Bele kuće. Među gostima je bio kriptomilijarder Džastin San, za koga se veruje da poseduje stotine miliona Trampovih mem novčića i drugi je najveći poznati investitor u World Liberty Financial.
San je bio predmet istrage Američke komisije za hartije od vrednosti (SEC) 2023. godine. Trampova administracija je ukinula skoro sve propise protiv kripto trgovaca, a 2026. godine SEC je odustala od optužbi protiv Sana.
Takvi poslovi nisu nužno ilegalni, ali "svakako prelaze granicu načina na koji su se stvari radile u prošlosti“, rekla je Ema Long, vanredna profesorka američke istorije i politike na Univerzitetu Istočne Anglije. Dok su na funkciji, "predsednici se obično odriču bilo kakvih finansijskih aranžmana koji bi mogli predstavljati sukob interesa“, dodao je Long.
Korupcija velikih razmera
Pored kripto poduhvata, postoje i drugi poslovi koji posluju u sivoj zoni. Tokom kampanje 2024. godine, Tramp je vodio onlajn prodavnicu robe koja je usmeravala sredstva u njegov džep. Postoje i tvrdnje da su njegovi hoteli i odmarališta profitirali od svojih veza sa Belom kućom.
Članarina za odmaralište Mar-a-Lago na Floridi sada je porasla na milion dolara. Postoji i ugovor sa Amazonom od 40 miliona dolara za snimanje dokumentarca sa Melanijom Tramp, kao i luksuzni mlaznjak od 400 miliona dolara koji je Tramp prihvatio od katarske vlade.
Ragland kaže da poklon "izgleda da krši duh, ako ne i slovo, Ustava, koji u suštini zabranjuje prihvatanje beneficija ili poklona iz stranih zemalja bez odobrenja Kongresa“. Američki Kongres do sada nije preduzeo nikakvu akciju protiv poklona. Sve ovo, prema Raglandu, ukazuje da "etičke ograde zemlje više nisu funkcionalne“.
"Ne gledamo samo na bogatstvo jednog čoveka; gledamo na sistemski neuspeh koji ostavlja američku javnost potpuno ranjivom na korupciju industrijskih razmera“, zaključio je.
Srbija danas/Index.hr