Ne slave svi pravoslavni vernici Vaskrs isto: Ovi običaji će vas iznenaditi
Iako se tradicije razlikuju, zajedničko im je da duh praznika i njegova poruka ostaju isti.
Jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, Vaskrs, širom sveta se obeležava na različite načine.
Iako je suština praznika svuda ista, pravoslavni vernici neguju posebne običaje u skladu sa tradicijom i kulturom svojih zemalja.
U Bugarska, Vaskrs započinje farbanjem jaja, pri čemu prvo jaje, kao i u Srbiji, ima posebnu simboliku i obavezno je crvene boje. Međutim, tamošnji običaj nalaže da upravo najstarija žena u domaćinstvu uzme to jaje i njime simbolično pravi znak krsta na čelu svakog člana porodice, verujući da će im to doneti zdravlje tokom cele godine. To jaje se čuva do narednog Vaskrsa, kada se razbija i, prema izgledu žumanceta, tumači sudbina porodice. Prazničnu trpezu upotpunjuje i tradicionalno pecivo „kozunak“, čija priprema zahteva umeće i strpljenje, pa se često organizuju i takmičenja u njegovom pravljenju.
U Rusija, običaji variraju u zavisnosti od regiona, ali je zajedničko to da praznik ima snažnu porodičnu i duhovnu dimenziju. U pojedinim krajevima zadržao se običaj da deca na Vaskrs obilaze domove, čestitaju praznik i zauzvrat dobijaju slatkiše, što dodatno doprinosi prazničnoj atmosferi.
Sa druge strane, Grčka je poznata po izuzetno bogatim i raznovrsnim vaskršnjim običajima, koji se razlikuju od ostrva do ostrva.
Veliki petak obeležava se iznošenjem Epitafiona, odnosno plaštanice, u svečanim litijama. Na ostrvu Hidra ovaj obred ima posebnu simboliku, jer se plaštanica unosi u more, čime se blagosilja voda i svi pomorci.
Na pojedinim mestima, poput ostrva Siros, pravoslavni i katolički vernici zajedno učestvuju u molitvi, što predstavlja jedinstven spoj tradicija.
U nekim delovima Grčke praznik prate i spektakularni vatrometi, dok se na ostrvu Hios tradicionalno organizuje svojevrsno nadmetanje između parohija kroz ispaljivanje raketa.
Na Kritu je, pak, prisutan običaj simboličnog spaljivanja Jude.