Često jedete HRANU IZ KONZERVE? Nutricionisti otkrivaju kako UTIČE NA ZDRAVLJE, na jedno POSEBNO UPOZORAVAJU
Večno pitanje koje muči većinu onih koji se trude pridržavati izbalansiranog načina ishrane je svakako ono o hrani u konzervama. Da li uopšte zdrava, sadrži li štetne sastojke, koliko bismo je često smeli jesti..?
Za BBC o tome je progovorilo nekoliko stručnjaka, s ciljem da informišu ljude o njihovim prehrambenim navikama i stanu na kraj predrasudama. Reč je o diplomiranim nutricionistima s višegodišnjim iskustvom.
Stavite SIRĆE u VODOKOTLIĆ i ostavite ga da deluje: Trik koji će vam olakšati život! (VIDEO)
ZNATE LI ŠTA SU OČNE MUŠICE? Ako pred očima ponekad vidite SVETLUCAVE TAČKICE I MANTA VAM SE - evo šta to znači
Kako bi se konzervisana hrana zagrevala na temperaturi pri kojoj se uništavaju bakterije, buđ i kvasci te inaktiviraju enzimi (termičko konzervisanje na vrlo visokim temperaturama). Kao i kod "običnog" kuvanja, to znači da dolazi do uništavanja određenih nutrijenata.
Najbolje opcije
Upravo iz tog razloga, mnogi smatraju da je konzervisana hrana zapravo vrlo siromašna nutrijentima, a između takve i smrznute, biraće ovu drugu. No to nije uvek pametnija ni bolja opcija, kažu nutricionisti.
- Postoji čitav niz konzervisanih vrsta hrane koje možete jesti - od voća, povrća, krompira i mahunarki poput leblebija i leće do ribe, pa čak i gotovih supa, prženog kukuruza i chilija. No neke su vrste, nutricionistički gledano, bolje od drugih. Konzervisana riba poput lososa je vrlo zdrava. I mahunarke su dobar izvor proteina i nemaju mnogo masti", objašnjava Bridžet Benelam za BBC.
- Nažalost, do danas nemamo mnogo podataka o uporedbi konzervisane i smrznute hrane", dodaje ona uz napomenu da značajniji gubitak nutrijenata ni u jednoj ni u drugoj opciji ne bi trebao postojati.
Glavni nutrijenti koji se gube u procesu konzervacije neki su vitamini topljivi u vodi, a ključni su za zdravu kožu, krvne žile, kosti i nervni sistem - ipak je, dugoročno, najbolje najčešće birati svežu hranu.