Britanci počinju da kupuju benzin zbog rata na Bliskom istoku: Na pumpama ogromne gužve i drastičan rast cena
Britanci su danas počeli panično da kupuju benzin zbog rata na Bliskom istoku, a u Londonu i širom Velike Britanije su se pojavili dugi redovi na benzinskim pumpama, pošto vozači žure da napune rezervoare pre očekivanog skoka cena goriva.
Bezinske stanice kao što je Valero u Bekenhemu na jugu Londona i BP u Krojdonu privremeno su ostale bez goriva, a mnogi vozači su dolazili i sa kanisterima kako bi napravili rezervu za duže vreme.
Strah od nestašice goriva primetan je i u drugim gradovima Velike Britanije, prenosi Dejli mejl. U Liverpulu, redovi na pumpama poput Costco Vauxhall i Go 24 Hour Express protezali su se čak na okolne ulice, dok je u Mančesteru desetine vozila čekalo da natoči gorivo kod tržnog centra Traford.
Predstavnici britanskog automobilskog udruženja AA pozvali su vozače da ne paniče i ne kupuju gorivo u većim količinama, ali veliki broj građana je ignorisao ovaj apel.
Radnici na benzinskim pumpama u Velikoj Britaniji izveštavaju o gužvama i haotičnom snabdevanju. Situacija je izazvana rasplamsavanjem sukoba na Bliskom istoku, nakon čega su kompanije privremeno obustavile transport brodova kroz Ormuski moreuz, koji je ključna ruta za globalni transport nafte i LNG.
Oko 20 odsto svetske nafte i 25 odsto tečnog gasa prolazi ovom trasom, a blokada ili prekid transporta odmah utiču na cene energenata.
Analitičari upozoravaju da bi dugotrajna blokada Ormuskog moreuza mogla da izazove haos na evropskom tržištu gasa i izazove drastičan rast cena.
Američki predsednik Donald Tramp nije isključio mogućnost slanja američkih trupa u Iran, nagoveštavajući da je “velika akcija tek pred nama”.
Njegove izjave i najave dodatno doprinose globalnoj nesigurnosti i potencijalnom rastu cene energenata. Eksperti zaključuju da bi nastavak sukoba mogao izazvati inflatorne šokove, ne samo kroz energente već i kroz distribuciju robe i troškove transporta.
Evropske ekonomije, posebno one zavisne od uvoza energenata, su posebno najviše pogođene, dok izvoznici poput Rusije, Kanade i Norveške mogu da profitiraju od ove situacije.