Evo gde da putujete u Evropi po niskim cenama i bez ogromnih gužvi: Letnja sezona samo što nije, a problema je mnogo - postoji način da ih izbegnete
Od Letonije do balkanske obale, ove destinacije nude lepotu, kulturu i atmosferu koju putnici žele – bez visokih cena i gužvi.
Iako Evropa za mnoge putnike i dalje ostaje podrazumevana letnja fantazija, ove godine odlazak tamo možda deluje manje jednostavno. Između prekomernog turizma, naglog rasta cena avio-karata, rata sa Iranom koji podiže troškove goriva i uvođenja EES sistema koji izaziva duge redove i kašnjenja, kontinent se suočava sa novim izazovima pred svoju najprometniju sezonu. Julski letovi iz SAD ka Evropi već su pali za više od 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, uključujući i drastičan pad ka najposećenijim letnjim destinacijama poput Pariza, Dablina i Rima.
To ne znači da putnici odustaju od Evrope; umesto toga, postaju mnogo pažljiviji u proceni šta zaista vredi novca, komplikacija i gužve. Prema izveštaju Rome2Rio Travel & Mobility Trends Report za 2026. godinu, pretrage putnika za manjim gradovima porasle su globalno za 35 odsto. Evropska komisija za putovanja je u martu takođe prijavila rastuće interesovanje među putnicima sa dalekih destinacija za odlazak van najpoznatijih prestonica i upoznavanje lokalnijih, manje pretrpanih iskustava.
„Ljudi i dalje žele osećaj Italije ili Francuske, ali bez tog pritiska“, rekao je Brajs Kolins, osnivač INTRO Travel-a.
„Hrvatska je dobar primer, posebno ako odete dalje od Dubrovnika. Mesta poput Korčule pružaju istu venecijansku arhitekturu i jadransku obalu, ali uz sporiji ritam i manje gužve, pa deluje poznato, ali ne toliko haotično.“
Klasična Evropa, bez klasičnih troškova
Pored pristupačnosti, ljudi sve više traže i lakoću kretanja i sigurnost, posebno dok poremećaji putovanja na Bliskom istoku dodatno podižu oprez među putnicima. „Rastući troškovi i zamor od putovanja usmeravaju Amerikance dalje od brzih putovanja sa više stanica i ka itinererima koji smanjuju tranzit, a povećavaju uranjanje u iskustvo“, rekao je Brajan Luis, osnivač i izvršni direktor kompanije Tenon Tours, specijalizovane za evropska putovanja. „Biraju dubinu umesto udaljenosti.“
Ovo objašnjava zašto mnoge manje evropske zemlje postaju sve privlačnije. Albanija, Letonija i Litvanija i dalje imaju prosečne cene kratkoročnog smeštaja ispod 100 evra (87 funti) po noćenju, prema podacima kompanije PriceLabs, koja prikuplja javno dostupne informacije sa Airbnb-a, Vrbo-a i Booking.com-a. Hrana, ulaznice za muzeje i turističke takse takođe su uglavnom niže nego u najposećenijim letnjim destinacijama Zapadne Evrope.
Pregled troškova: Slovenija
Centralno locirana soba u hotelu sa četiri zvezdice: 120–160 evra (105–140 funti; 140–187 dolara)
Večera za dvoje u restoranu smart-casual tipa: 50–70 evra (43–60 funti; 58–82 dolara)
Karta za javni prevoz: 1,30 evra (1,15 funti; 1,53 dolara)
Ulaznica za muzej: 8–13 evra (7–11 funti; 9–15 dolara)
Kafa i pecivo: 5–8 evra (4–7 funti; 5–9 dolara)
Slovenija bi ovog leta mogla biti najbolji primer sažete evropske čarolije. Njena mala veličina (otprilike je velika kao Vels) znači da se većina najlepših mesta nalazi na samo nekoliko sati vožnje, što putnicima omogućava da uklope kupanje u jezerima, degustacije vina, šetnje gradom i pogled na planine. Stručnjaci za putovanja često porede njen pejzaž sa Švajcarskom i severnom Italijom, ali bez tolikih troškova i gužvi.
Snalažljivi putnici su to već prepoznali. Luksuzni turistički operater Unforgettable Travel Company zabeležio je rast rezervacija za Sloveniju od čak 286 odsto u odnosu na prošlu godinu, posebno među putnicima koji vole aktivan odmor.
„Slovenija nudi bolju vrednost kada su u pitanju smeštaj, putovanja i troškovi u poređenju sa popularnijim destinacijama; oko 15 odsto je povoljnija od Austrije i 25 odsto povoljnija od Švajcarske“, rekla je Šarlot Vels, globalna direktorka za proizvode i operacije te kompanije. „Za porodice, Slovenija se smatra bezbednom i lako dostupnom destinacijom, što znači kraće vreme putovanja i pristupačnije cene.“
Takođe je veoma lako dostupna iz susednih zemalja. „Pogodne autobuske i železničke veze sa obližnjim metropolama poput Zagreba i Beča čine Sloveniju pristupačnom i povoljnom“, rekla je Monja Mandič, potpredsednica marketinga kompanije Rome2Rio. Ona ističe da glavni grad Ljubljana, sa svojim starim gradom uz reku, može podsećati na Veneciju, dok su alpski pejzaži Bohinja i doline Soče u Julijskim Alpima, kao i Bledsko jezero, mirnije alternative jezeru Komo.
Gradski odmor sa sadržajem
Dok je Slovenija idealna za kombinovanje aktivnosti na otvorenom uz alpske pejzaže, gradski odmor u Letoniji nudi kulturu, karakter i svežiju klimu – ukratko, privlačnost nordijskih zemalja bez visoke cene.
Pregled troškova: Letonija
Centralno locirana soba u hotelu sa četiri zvezdice: 70–100 evra (60–90 funti; 82–117 dolara)
Večera za dvoje u restoranu smart-casual tipa: 50–70 evra (43–60 funti; 58–72 dolara)
Karta za javni prevoz: 1,50 evra (1,30 funti; 1,76 dolara)
Ulaznica za muzej: 6–10 evra (5–9 funti; 7–11 dolara)
Kafa i pecivo: 4–6 evra (3,50–5 funti; 4–7 dolara)
PriceLabs procenjuje da prosečna cena noćenja u avgustu u Letoniji iznosi 93 evra (80 funti; 109 dolara), u poređenju sa 186 evra (160 funti; 218 dolara) u Danskoj. Podaci sajta Expatistan.com o troškovima života pokazuju da je Riga, glavni grad zemlje, 34 odsto jeftinija od Berlina, 50 odsto jeftinija od Osla i 46 odsto jeftinija od Dablina.
Ali nisu samo niže cene razlog – posetioci se često vraćaju oduševljeni i pejzažima Rige. „Šetnja kroz stari grad deluje kao ulazak u bajku, ali bez gužvi kakve biste zatekli u Pragu ili Brižu“, rekla je Gudel Mangelars, osnivačica platforme za planiranje putovanja Pink Notebook, nakon letnje posete Rigi. Podjednako ju je oduševila i hrana. „Odnos cene i kvaliteta je nenadmašan u poređenju sa Zapadnom Evropom, a nivo restorana može da parira svemu što biste pronašli u Kopenhagenu ili Stokholmu.“
Bogata prošlost Rige – sa slojevima hanzeatske, secesijske i sovjetske istorije – putnicima pruža mnogo više od lepog starog grada za razgledanje. „Toplo preporučujem vođenu šetnju kroz stari grad i njegovu živopisnu trgovačku istoriju iz vremena kada je bio hanzeatska luka, kao i upoznavanje sa različitim kulturnim uticajima koji su oblikovali njegovu arhitekturu i identitet“, rekla je Veronika Romane, vlasnica turističke agencije i bloga Aim To Discover, koja živi u letonskoj varoši Garkalne.
Istorijski centar Rige, koji se nalazi na UNESCO listi svetske baštine, velika je atrakcija za putnike koji traže gradski odmor u svežijoj klimi.
Leto takođe donosi jedan od najupečatljivijih kulturnih trenutaka u zemlji: Jāņi, letonsko slavlje sredine leta krajem juna. „Tada se održavaju vekovima stari paganski rituali, a gotovo svaki Letonac okuplja se oko lomače, slaveći najkraću noć u godini uz pesmu, običaje, vatru i autentičnu letonsku hranu“, rekla je Romane.
Obalski beg bez gužvi
Za ljubitelje plaža, neke od najpovoljnijih evropskih destinacija ovog leta mogu se pronaći duž balkanske obale. Dok je prekomerni turizam promenio odmor na Mediteranu, ovaj region i dalje nudi prelepe i manje pretrpane delove obale.
Pregled troškova: Crna Gora
Centralno locirana soba u hotelu sa četiri zvezdice: 100–140 evra (90–120 funti; 117–164 dolara)
Večera za dvoje u restoranu smart-casual tipa: 40–60 evra (35–50 funti; 46–70 dolara)
Regionalni autobus: 2,50 evra (2,20 funti; 2,93 dolara)
Ulaznica za muzej: 5–10 evra (4,50–9 funti; 5–11 dolara)
Kafa i pecivo: 3–5 evra (2,50–4,50 funti; 3,50–6 dolara)
„Širom Balkana, destinacije poput Albanije i Crne Gore omogućavaju da budžet traje duže, a istovremeno pružaju obalu, kulturu i gastronomska iskustva koja putnici traže u evropskim putovanjima“, rekao je Kolins.
Ove dve zemlje dele kopnenu granicu, ali svaka ima svoju posebnu atmosferu. Crna Gora ima razvijeniju infrastrukturu, što može više odgovarati putnicima koji vole udobnost uz prelepe pejzaže. „U regionu Kotora voda je najčistija koju sam ikada videla u životu, kristalno bistra na način zbog kojeg grčka ostrva deluju mutno u poređenju“, rekla je Mangelars. „Gastronomska scena je izuzetna, i iako postaje sve popularnija, i dalje deluje kao prelepo skriveno mesto.“
Albanija je nešto sirovija i manje uglađena, ali je često znatno jeftinija od svojih istočnoevropskih suseda. Takođe, „za razliku od svojih jadranskih suseda Hrvatske i Crne Gore, Albanija ima prave peščane plaže“, rekao je Dejvid Mejson, vlasnik sajta Three Week Traveller. On takođe ističe dobro očuvane rimske ruševine i pešačke rute oko Skadarskog jezera. „Ovde možete uživati i u višednevnim jahačkim turama koje pružaju pravi osećaj netaknute prirode zemlje.“
Uštede su značajne: prosečna cena noćenja u Albaniji, koja iznosi 89 evra (77 funti; 104 dolara), znatno je niža od cene sobe u Hrvatskoj, gde ona dostiže 212 evra (184 funte; 248 dolara); dok je Crna Gora, sa prosečnih 127 evra (110 funti; 149 dolara), i dalje povoljnija od mnogih poznatijih destinacija na Jadranu.
Pregled troškova: Albanija
Centralno locirana soba u hotelu sa četiri zvezdice: 60–110 evra (50–95 funti; 70–129 dolara)
Večera za dvoje u restoranu smart-casual tipa: 25–40 evra (22–35 funti)
Karta za javni prevoz: 1 evro (0,90 funti; 1,17 dolara)
Ulaznica za muzej: 5–10 evra (4,30–9 funti; 5–11 dolara)
Kafa i pecivo: 1,50–3 evra (1,30–2,60 funti; 1,76–3,52 dolara)
Za putnike koji i dalje žele mediteransko leto – kupanje, morske plodove, stare gradove i duge večeri na otvorenom – ali nisu spremni da plaćaju visoke cene za prepune obale, obe zemlje predstavljaju odličan izbor.
Iako je evropski letnji odmor 2026. godine nešto manje jednostavan nego ranijih godina, on i dalje nije van domašaja. Širenjem mape mogućnosti, putnici pronalaze nove omiljene alternative klasičnim destinacijama, od kojih svaka nudi odličan odnos cene i kvaliteta, bez odricanja od onoga što čini pravi evropski letnji odmor.
Srbija Danas/ BBC