Hoće li država vratiti milijarde dolara? Deo Trampovih carina srušen od suda SAD - Evo koje su posledice za ekonomiju
Uklanjanje carina olakšava inflatorni pritisak i može uticati na odluke Fed-a o kamatnim stopama
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država poništio je veliki broj carina koje je predsednik Donald Tramp uveo na uvoz robe, ocenivši da je prekoračio svoja ovlašćenja.
Odluka je bila očekivana, ali su dugoročne posledice po ekonomiju, inflaciju i finansijska tržišta i dalje neizvesne.
Iako je Tramp već najavio novu carinu od 10 odsto na osnovu odredbi Zakona o trgovini iz 1974. godine, ostaje pitanje kakav će biti stvarni efekat presude na rast, cene i poteze američke centralne banke.
Ograničen uticaj na rast, ali uz potencijalne dobitnike
Prema procenama ekonomista, makroekonomski efekti presude mogli bi biti relativno ograničeni, barem dok ne postane jasno koje će nove mere Bela kuća preduzeti i kako će biti rešeno pitanje povraćaja već naplaćenih carina.
Glavni ekonomista kompanije RSM, Džozef Bruseljas, ocenio je da će ekonomski efekti biti uski, ali da bi značajni dobitnici mogli biti sektori maloprodaje i proizvodnje koji su posebno osetljivi na carine.
Američki BDP je u četvrtom kvartalu porastao po godišnjoj stopi od 1,4 odsto, usporivši usled privremenog zatvaranja državnih institucija. Analitičari očekuju brži rast u prvom kvartalu 2026, uz dodatni podsticaj fiskalne politike i blažu monetarnu politiku.
Ipak, upozorava se da bi moglo doći do privremenog pada izvoza ukoliko kompanije požure sa uvozom robe pre eventualnih novih carinskih mera.
Odluka donosi olakšanje za inflaciju
Presuda dolazi u trenutku kada je američko Ministarstvo trgovine objavilo da je osnovna inflacija u decembru iznosila 3 odsto na godišnjem nivou, prema pokazatelju koji koristi Federal Reserve.
Zvaničnici centralne banke procenjivali su da carine doprinose inflaciji za oko pola procentnog poena, iako je taj efekat ocenjen kao privremen.
Uklanjanje dela carina, makar privremeno, smanjuje pritisak na cene i potencijalno utiče na odluke Feda o kamatnim stopama tokom ove godine. Tržišta sada procenjuju da bi prvo smanjenje kamatnih stopa moglo uslediti u julu, umesto u junu, dok se i dalje očekuju dva smanjenja do kraja godine.
Berze u rastu, volatilnost manja
Finansijska tržišta reagovala su pozitivno. Akcije su porasle, dok su prinosi na američke državne obveznice blago ojačali.
Analitičari ocenjuju da presuda signalizira sporiju i proceduralno ograničeniju trgovinsku politiku, što smanjuje neizvesnost i volatilnost na tržištima kapitala. Investitori su, barem kratkoročno, zanemarili zabrinutost zbog rasta i inflacije i fokusirali se na potencijalno bolje korporativne rezultate.
Hoće li država vratiti milijarde dolara
Jedno od ključnih pitanja jeste da li će kompanije koje su platile carine imati pravo na povraćaj novca.
Procene sa Volstrita značajno se razlikuju. Prema nekim analizama, američka vlada bi mogla da vrati oko 85 milijardi dolara, dok druge procene idu i do 175 milijardi dolara.
Vrhovni sud nije precizirao kako će se rešavati pitanje refundacija, ostavljajući taj proces nižim sudovima. Pojedini analitičari izražavaju sumnju da će do retroaktivnih isplata uopšte doći.
Tramp ne odustaje od carina
I pored presude, Tramp je poručio da ne namerava da odustane od trgovinske politike zasnovane na carinama, koje je ranije opisivao kao najlepšu reč u rečniku.
Deo carina ostaje na snazi, jer nisu sve bile uvedene na osnovu istog pravnog mehanizma. Administracija i dalje ima mogućnost da se pozove na druge zakonske odredbe, ali će za mnoge od njih biti potrebna saglasnost Kongresa, uz vremenska ograničenja.
Analitičari očekuju da bi Bela kuća mogla da odgovori novim talasom carinskih mera, što bi ponovo unelo neizvesnost u globalnu trgovinu.