light intensity shower rain
17°C
24.05.2024.
Beograd
eur
117.1121
usd
108.1667
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Amerika hoće jakog šefa diplomatije EU

10.07.2014. 12:39
Piše:
Tanjug
Ketrin Ešton
Ketrin Ešton / Izvor: Profimedia

BRISEL - Sjedinjene Države bi nakon odlaska Ketrin Ešton volele da vide jaku ličnost na kormilu evropske diplomatije, kaže se u objavljenoj analizi uticajnog Nemačkog Maršalovog fonda.

"Nakon kontroverze oko imenovanja bivšeg luksemburškog premijera Žan Klod Junkera za predsednika Evropske komisije, slede nominacije za novog predsednika Evropskog saveta i visokog predstavnika za spoljnu politiku i bezbednost, koje su veoma važne za globalnu bezbednost", konstatuje analitičar GMF Majkl Lej.

Lej kritikuje EU što se u postupku nominacije upliću rodno, političko, pa i geografsko određenje kandidata, umesto da se traži osoba od formata koja će moći da odgovori na izazove koje postavljaju sukobi na Bliskom istoku i u Ukrajini.

"Potreban je lider koji se neće bojati da preuzme inicijativu i da postigne konsenzus među državama članicama u vezi sa prevencijom i upravljanjem konfliktima, pa i brzom reakcijom ako zatreba", kaže analitičar.

On podseća da zemlje članice insistiraju da se zvanična titula šefa evropske diplomatije zove “visoki predstavnik/ca” upravo zato što te zemlje ne žele da ta osoba bude u istom rangu sa njihovim ministrima spoljnih poslova, kako bi zadržale primat u vođenju spoljne politike.

On stoga poziva zemlje članice da se manu birokratskih zađevica id a izaberu jaku ličnost koja će sigurnom rukom voditi zajedničku spoljnu politiku.

Analitičar GMF konstatuje da je ovo neophodno i zbog toga što SAD sve češće oklevaju da intervenišu u kriznim žarištima, pogotovo ako se, kao u slučaju Ukrajine, odvijaju u evropskom “zadnjem dvorištu”.

Lej zato predlaže da se uz novog šefa diplomatije imenuje i “komesar za širu Evropu” koji bi na sebe pruzeo rutinske poslove u komšiluku EU, ostavljajući visokom predstavniku odrešene ruke da se bavi strateškim problemima.