Kako se formira javno mišljenje i zašto ljudi veruju većini? Psihološki mehanizmi koji oblikuju stavove u savremenom društvu

Istraživanja iz oblasti komunikologije, psihologije i društvenih mreža pokazuju da iza tog fenomena stoji kombinacija uticaja medija, algoritama, socijalne interakcije i ljudske potrebe za potvrdom.

Kako se javno mišljenje formira

Izlaganje informacijama i vrednostima

Prema enciklopedijskom prikazu pojma "javno mišljenje", stavovi se formiraju kada se javno pitanje prepozna – onda deo ljudi razvije stav, a kada dovoljno ljudi to učini, nastaje javno mišljenje.  

U tom procesu, ključnu ulogu imaju poruke iz medija, porodice, škole i društvenog okruženja. 

Socijalni uticaj i razmena mišljenja

U radu "Social Influence and the Collective Dynamics of Opinion Formation" istraživači pokazuju da ljudi menjaju svoje stavove nakon što su izloženi mišljenjima drugih - modeli ukazuju na dva ključna faktora: prisustvo većine koja ima isti stav ("majority effect") i prisustvo pojedinaca koji su veoma sigurni u svoj stav ("expert effect"). 

Tako, čak i ako smo inicialno imali nezavisno mišljenje - socijalni uticaj vršnjaka ili autoriteta može da ga izmeni.

Uloga algoritama i društvenih mreža

U savremenom digitalnom okruženju, proces formiranja javnog mišljenja dobija dodatnu dimenziju. Rad "The Shaping and Challenges of Public Opinion by Social Media“ govori da društvene mreže menjaju tradicionalni način formiranja javnog mišljenja - uz izazove kao što su preopterećenje informacijama, širenje lažnih vesti, manipulacija platformi i pristrasnost algoritama.  

Isto tako, istraživanje "Public Opinion Formation on Social Media in a Big Data Perspective" ukazuje na to da politička homogenost ("ekohrome") i polarizacija rastu zahvaljujući digitalnim mrežama. 

Argumenti su važniji od izvora

U eksperimentu "How interest groups influence public opinion: Arguments matter more than the sources" pokazano je da kod formiranja javnog mišljenja, bitniji su argumenti koje interesne grupe plasiraju nego to ko ih plasira.  

Dakle, nije samo važan autoritet izvora već i način na koji su argumenti formulirani - ljudi često pridaju značaj sadržaju poruke, a ne samo "ko govori".

Zašto ljudi slepo veruju javnom mišljenju

Potraga za pripadanjem i prihvatanjem

Ljudi su društvena bića - kada misle da većina misli na određeni način, postoji psihološki pritisak da i sami pristanu, kako ne bi bili izolovani. Teorija "spirale ćutanja" ("Spiral of Silence") opisuje upravo ovo: ako neko misli da je njegovo mišljenje manjinsko, manje će ga otvoreno iskazati. 

Prekid kritičkog procesa i brza ponuda gotovih stavova

U svetu gde informacije dolaze brzo i u velikim količinama, kapacitet svakog pojedinca da analizuje sve izvore je ograničen. Kada se uz to pojave jasni i ubedljivi argumenti - što istraživanje pokazuje da je važnije od reputacije izvora - mnogi se odlučuju na prihvatanje već formiranog mišljenja.

Algoritam

Kada algoritmi društvenih mreža favorizuju sadržaj koji potvrđuje postojeća uverenja korisnika, formiraju se "soba odjeka" u kojima mišljenja retko bivaju dovedena u pitanje. Time se osećaj da "ono što mislim" odgovara "ono što većina misli" dodatno pojačava.

Uticaj većine i autoriteta

Kao što pokazuje studija o socijalnom uticaju, prisustvo većine sa istim stavom ili pojedinca koji je veoma siguran u svoj stav može imati veliki efekat na preostale članove grupe. 

Javno mišljenje nije nešto što se pojavljuje spontano i neopterećeno - ono je rezultat složenih procesa: izlaganja informacijama, socijalne interakcije, algoritamskog filtriranja, razmene argumenata i psihološke potrebe za pripadanjem. 

Kada ljudi vide da njihovi vršnjaci, mediji ili mreže u kojima borave sugerišu određeni stav, često prihvate taj stav - ne nužno nakon duboke refleksije, već zbog kombinacije socijalnog pritiska, upadljivih argumenata i osećaja "ako većina misli tako".