Škole u Srbiji sutra neće imati nastavu
Tradicionalno obeležavanje praznika ima značajnu ulogu u edukativnom i kulturnom kalendaru Srbije. Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop i ktitor mnogih manastira, uključujući Hilandar
Svi učenici osnovnih i srednjih škola u Srbiji sutra će, umesto u školske klupe, zakoračiti u svečane sale. Iako se redovna nastava ne održava, škole će biti ispunjene đacima i prosvetarima povodom obeležavanja školske slave – Svetog Save.
Sveti Sava, simbol srpske prosvete, kulture i duhovnosti, tradicionalno se obeležava 27. januara širom Srbije i Republike Srpske. Ovaj dan u školskom kalendaru decenijama zauzima centralno mesto kao jedan od najvažnijih datuma u obrazovnoj godini.
Priredbe, svečane aktivnosti, kulturni program
Tog dana škole organizuju priredbe, kulturne programe i svečanosti posvećene liku i delu Svetog Save. Redovna nastava se ne održava u klasičnom obliku, već se časovi zamenjuju svečanim aktivnostima, u skladu sa školskim kalendarom.
Ovaj model čuva dve važne stvari istovremeno: s jedne strane, zadržava se radni okvir škole kao ustanove, kao drugo, stvara se prostor da Savindan bude ostvaren kao poseban dan, drugačiji od uobičajenih školskih obaveza.
Inače, nakon što sutra preseku slavski kolač, učenici će uglas otpevati himnu Svetom Savi "Uskliknimo s ljubavlju", koja datira s početka 19. veka.
Praznik Sveti Sava je ustanovljen kao školska slava 1840. godine, na predlog rektora Liceja iz Kragujevca Atanasija Nikolića i proslavljao se kao školska slava sve do 1945. godine, kada je ukinut odlukom tadašnjih komunističkih vlasti. Posle skoro poluvekovne zabrane, 1990. godine ponovo se vraća kao školska slava.
Uz svečani program u svim školama, na Savindan se održava i tradicionalna Svetosavska akademija, a svake godine Ministarstvo prosvete Srbije dodeljuje tradicionalne Svetosavske nagrade za poseban doprinos razvoju obrazovanja i vaspitanja.
Sveti Sava - Utemeljivač Srpske crkve, države i školstva
Srpska pravoslavna crkva 27. januara proslavlja Svetog Savu, utemeljivača Srpske crkve, države i školstva. Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvetitelj. Bio je najmlađi sin velikog župana Stefana Nemanje, kršten kao Rastko, a kada se zamonašio uzeo je ime Sava.
Rastko se na Svetoj Gori zamonašio uprkos snažnom protivljenju roditelja koji su mu namenili vladarsku misiju. Njegovim ustoličenjem za arhiepiskopa 1219. godine utemeljena je i samostalna Srpska pravoslavna crkva.
Zajedno sa ocem Stefanom, zamonašenim kao Simeon, Sveti Sava je osnovao Hilandar i izgradio još 14 manastira i tako postao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj Gori.
Umro je u Trnovu, u Bugarskoj, 25. januara 1236. godine, na povratku sa hodočašća u Jerusalimu, posle jedne diplomatske misije za Bugarsku arhiepiskopiju.
Prema zapisima iz tog vremena, glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije. Njegove mošti su iz Trnova prenete u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševa 6. maja 1237. godine.
Tokom Banatskog ustanka, 1594. godine, veliki vezir Sinan-paša naredio je da se mošti Svetog Save odnesu iz Mileševe i spale u Beogradu, na Vračaru.
Narodna verovanja
Kao deo tradicije, postoji mnogo srpskih narodnih verovanja u vezi sa Svetim Savom, među kojima i to da ako na 27. januar zagrmi, desiće se važni događaji u zemlji, a on se takođe smatra i "vučjim pastirom" i praznuju ga mnogi stočari iz svih delova Srbije.