Sve češći napadi na policijske službenike: Ovo su kazne za uvrede, pretnje i fizičke sukobe sa službenim licima
U poslednjih godinu dana drastično je porastao broj slučajeva verbalnih i fizičkih napada na policajce, komunalce i medicinske radnike.
Napadi na službena lica bilo verbalni ili fizički – postaju sve učestalija pojava u Srbiji, a zakon ne ostavlja prostor za sumnju: za takvo ponašanje sledi sankcija. Ipak, mnogi građani ne znaju gde je tačno granica zakonitog ponašanja kada se nađu u sukobu s predstavnicima institucija.
U kontaktu sa policijom, komunalnom milicijom, inspektorima ili drugim osobama koje vrše javnu funkciju, svaka uvreda, pretnja ili nasrtaj tretira se kao prekršaj – a neretko i kao krivično delo.
Šta zakon kaže?
Prema Zakonu o javnom redu i miru, vređanje službenog lica dok obavlja svoju dužnost kažnjava se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara, a može se izreći i zatvorska kazna od 30 do 60 dana.
Ako se incident ne završi na uvredi, već eskalira u pretnju ili fizički sukob – sledi primena Krivičnog zakonika. Prema njegovim odredbama:
Za pretnju napadom ili ometanje službenog lica, predviđena je kazna od šest meseci do dve godine zatvora.
Ukoliko je pretnja praćena oružjem ili je službenik lakše povređen, kazna se kreće od jedne do pet godina.
Za teške povrede i napade na bezbednosne službe, zaprećena je kazna do 12 godina zatvora.
Ko se sve smatra službenim licem?
- Policajci
- Komunalna milicija
- Saobraćajni i komunalni inspektori
- Službenici organa državne uprave u vršenju dužnosti
To znači da se i incident s, recimo, poreskim inspektorom ili inspektorom za rad – ukoliko obavlja službenu funkciju – tretira istovetno kao i sukob sa uniformisanim policajcem.
Porast napada i strože kazne
U poslednjih nekoliko meseci beleži se porast slučajeva napada na službenike u saobraćaju i tokom kontrola. Sudovi sve češće izriču efektivne kazne zatvora, naročito u slučajevima kada su incidenti snimljeni i objavljeni na društvenim mrežama.
Kazne nisu samo na papiru – napad koji je ranije mogao da "prođe" uz opomenu ili uslovnu kaznu, danas najčešće završava pravosnažnom osudom.
Građani imaju pravo da se žale – ali ne i da prete
Važno je naglasiti: građani imaju pravo da podnesu zvanične pritužbe, disciplinske prijave ili pokrenu sudske postupke ako smatraju da je neko službeno lice prekoračilo ovlašćenja. Ali vređanje, pretnje ili fizičko nasilje – nikada nisu deo tog prava.
U demokratskom društvu, institucije se ne napadaju – na njih se žali kroz zakonom propisane mehanizme.
Zajednički napadi i organizovane grupe – još teže posledice
Zakon prepoznaje i napade u grupi – kada više građana pokušava da spreči ili onemogući službenika da obavi zadatak (npr. hapšenje, kontrolu, naplatu kazne). Čak i prisustvo i podrška takvoj grupi može dovesti do zatvorske kazne.
- Učesnici: zatvor od šest meseci do tri godine
- Organizatori: kazna od jedne do pet godina
Sve češće presude, stroži zakoni i javna osuda pokazuju da se država ozbiljno postavila prema ovom problemu. S druge strane, građani treba da znaju da nezadovoljstvo – koliko god bilo opravdano – mora imati institucionalni oblik. Svaki drugačiji pristup vodi direktno u krivičnu odgovornost.
Srbija Danas