clear sky
17°C
30.04.2024.
Beograd
eur
117.1205
usd
109.1422
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

"UPRAVA PO MERI SVIH GRAĐANA" Ministar Aleksandar Martinović za SD: Želim da pokažem koliko je važno da saslušamo ljude

23.10.2023. 10:55
Piše:
Srbija Danas
Aleksandar Martinović
Aleksandar Martinović / Izvor: Foto: MDULS

U intervjuu za naš portal, ministar državne uprave i lokalne samouprave dr Aleksandar Martinović, osvrnuo se na prioritete, reforme, rezultate kao i dalje planove u okviru Ministarstva na čijem je čelu.

Ministar državne uprave i lokalne samouprave dr Aleksandar Martinović je u razgovoru za naš portal istakao da je vrlo važno nastaviti sa reformama uprave, a sve sa samo jednim ciljem. A to je da bismo kreirali "Upravu po meri svih građana".

Sve reforme, a naročito složene kao što je reforma javne uprave koja je pred nama, zahtevaju značajna finansijska sredstva i efikasno upravljanje novcem, to je za portal Srbija Danas istakao ministar Martinović.

 Ove godine osnovana je Mreža škola - Sporazum o saradnji u promociji i podsticanju interresornog stručnog usavršavanja u državnim i drugim organima. Da li nam možete reći koji su ciljevi ovog zajedničkog tela?

- Poslednjih godina intenzivno radimo na izgradnji kadrovskog kapaciteta. Međutim, do sada smo sisteme stručnog usavršavanja razvijali zasebno, prema različitim granama i nivoima vlasti, na primer – u pravosuđu, državnoj upravi ili lokalnoj samoupravi. Potpisanjem Sporazuma o saradnji i pokretanjem Mreže škola, od ove godine možemo da identifikujemo zajedničke teme i ciljne grupe, kao i da sprovodimo programe obuka koji su zajednički za različite kategorije zaposlenih, postavljenih, imenovanih ili izabranih lica, a koji rade i u različitim granama vlasti. Mrežu škola vidim kao centar znanja, koji će zasigurno da unapredi saradnju, podrži bolje upravljanje resursima i podstakne razmenu iskustava i dobre prakse. Drago mi je da je baš Ministarstvo kojim rukovodim pokrenulo ovu inicijativu, koju su podržale institucije sa višedecenijskom tradicijom u ovoj oblasti, i iza koje stoji cela Vlada Srbije. 

 Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave nedavno je započelo sa izradom Nacrta zakona o matičnom registru. Šta će građanima doneti usvajanje ovog zakona, koje će novine biti uvedene?

- Službene evidencije predstavljaju osnov funkcionisanja i uređenja sistema svake države. Njihova potpunost, tačnost i ažurnost od suštinskog je značaja za razvoj moderne uprave. Izmenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama iz 2019. godine doprineli smo povećanju efikasnosti rada i smanjenju troškova. Novi normativni okvir u oblasti matičnih knjiga trebalo bi da obezbedi potpuni prelazak na elektronski način rada. Pored sveobuhvatne digitalizacije, ideja je i da se matične knjige rođenih, venčanih i umrlih spoje u jednu elektronsku knjigu. Napuštanje koncepta "papirnog oblika" i vođenja tri različite knjige doprineće tačnosti i ujednačenosti evidencija, efikasnijem radu matičnih službi, kao i bržem i lakšem ostvarivanju prava građana, čiji je interes u fokusu našeg rada. Takođe, dosadašnja praksa u radu matičara je pokazala da je određena pitanja potrebno preciznije regulisati, te će novi normativni okvir obuhvatiti i taj deo.

Aleksandar Martinović
Aleksandar Martinović / Izvor: Foto: Tanjug/Zoran Žestić

 
Nedavno ste najavili da će uskoro biti završena radna verzija teksta uredbe o jedinstvenom upravnom mestu. Možete li nam detaljnije objasniti o čemu se radi?

- Zakon o opštem upravnom postupku uveo je pojam "jedinstveno upravno mesto". U okviru JUM-a organi sarađuju kako bi pružili povezane, jednostavne i brze usluge građanima i privredi, te kako bi korisnici na najbolji i najekonomičniji način ostvarili prava, obaveze i pravne interese, i to bez šetnje od šaltera do šaltera. Posebna radna grupa MDULS-, a u čijem radu su učestvovali ključni organi i institucije, pripremila je Predlog uredbe o bližim uslovima, kriterijumima i merilima za određivanje jedinstvenog upravnog mesta, kao i načinu saradnje nadležnih organa u vezi sa postupanjem i obavljanjem poslova na jedinstvenom upravnom mestu. Nakon završetka konsultativnog procesa i sprovođenja procedure pribavljanja mišljenja od nadležnih ministarstava, očekujem usvajanje na Vladi. Predloženim tekstom dali smo doprinos u stremljenju da kreiramo kvalitetno i efikasno pružanje javnih usluga, a koje su u potpunosti usmerene na ostvarivanje potreba građana.  

Koliko je Srbija do sada uložila u otvaranje jedinstvenih upravnih mesta i koliko će ono biti od koristi građanima i privredi?

- Želeći da što pre modernizujemo rad uprave na lokalu, Ministarstvo je pre šest godina započelo sa davanjem podrške za uspostavljanje jedinstvenih upravnih mesta. Ukupno 345 miliona dinara budžetskih sredstava je do sada uloženo u uspostavljanje 55 jedinstvenih upravnih mesta na lokalu. Od septembra 2019. godine do danas otvoreno je 41, a do kraja godine očekujemo otvaranje 14 novih jedinstvenih upravnih mesta. Osnovna ideja uvođenja JUM-a je da bude spona između građana i uprave, odnosno kontakt tačka za komunikaciju. JUM omogućava strankama da odlaskom na jedno mesto završe posao koji je u delokrugu rada više institucija čime se značajno štedi vreme i novac. Koristim priliku da pozovem lokalnu samoupravu da konkuriše za finansijska sredstva u novom ciklusu objave javnog poziva Ministarstva tokom naredne godine.

O značaju digitalizacije se često govori. Koje biste rezultate iz delatnosti ministarstva na čijem ste čelu naročito istakli?

- Srbija je jedna od deset zemalja u svetu koje su najviše napredovale u digitalizaciji javne uprave i razvoju elektronskih servisa. Na listi UN, koja pozicionira 193 države, Srbija je u rangu zemalja sa veoma visokim indeksom razvoja e-uprave. Najbolji rezultat ostvarili smo na listi Svetske banke, gde je po GovTeh indeksu Srbija četvrta u Evropi, a jedanaesta u svetu, što je čini jednim od lidera u tehnološkoj modernizaciji države. Vlada je prepoznala digitalizaciju kao važnu za konkurentnost i bolji kvalitet života građana, a MDULS iniciralo nedavno usvajanje Programa razvoja e-uprave za period od 2023. do 2025. godine sa akcionim planom za njegovo sprovođenje. Ovaj dokument predviđen je Strategijom reforme, a njegovim prihvatanjem Vlada je nastavila da radi na modernizaciji javne uprave i uslugama koje organi pružaju građanima i privredi. Novim Programom odredili smo da naša uprava bude još efikasnija i usmerenija na korisnike, kao i da organi veći broj usluga pružaju onlajn. Verujem da ćemo ostvarivanjem ciljeva novog Programa, Srbija dodatno osnažiti svoju lidersku poziciju u digitalizaciji. Moram reći i da je portal eUprava nedavno zabeležio više od 2.022.000 eGrađana što je podatak kojim se ponosimo.

Aleksandar Martinović
Aleksandar Martinović / Izvor: Foto: Tanjug/Sava Radovanović

 
Koliko će "Novi akcioni plan Programa za reformu sistema lokalne samouprave" doprineti stvaranju boljeg ambijenta za život i rad građana?

- Program za reformu sistema lokalne samouprave u RS za period od 2021. do 2025. godine jedini je dokument javne politike kojim se planira strateški razvoj ove oblasti. Naša lokalna samouprava mora svojim delovanjem da unapređuje kvalitet života građana. Novi Akcioni plan za sprovođenje Programa za lokal, za period od 2024. do 2025. godine, koji intenzivno pripremamo, obuhvatiće definisane mere i aktivnosti čija realizacija će doprineti poboljšanju pravnog i organizacionog okvira, te efikasnosti i modernizaciji funkcionisanja sistema lokalne samouprave. Cilj je i unapređenje transparentnosti i participativnosti, kako građana u upravljanju javnim poslovima, tako i lokalnih vlasti u definisanju javnih politika i propisa, zatim unapređenje kapaciteta institucija i službenika, kao i bolje pružanje usluga građanima i privredi na lokalnom nivou.   

Koliko je portal e-Konsultacije uticao da građani budu više uključeni u procesu donošenja javnih politika?

- Portal eKonsultacije pokrenut je kao inovativni mehanizam za participativno donošenje odluka. Cilj je bio da građanima pružimo dodatnu mogućnost da se uključe i iznesu svoje mišljenje o značajnim pitanjima. Omogućili smo im da elektronskim putem, na lakši, brži i jeftiniji način učestvuju u izradi propisa i javnih politika. Ovo je naročito važno jer se ranije učešće javnosti odvijalo uglavnom kroz mehanizme kao što su okrugli stolovi ili prikupljanje komentara i sugestija putem redovne pošte, što je značilo dodatni utrošak vremena i materijalnih resursa. Sada građani, predstavnici privrede i civilnog društva mogu sa bilo kog mesta, čak i od svoje kuće, da se uključe u proces kreiranja zakona ili strategije. U MDULS-u naročito smo ponosni na postojanje posebne sekcije na ovom portalu koja je posvećena učešću Srbije u međunarodnoj inicijativi „Partnerstvo za otvorenu upravu“. Kao nacionalni koordinator, počev od 2012. godine, Ministarstvo je učinilo mnogo u pravcu “otvaranja uprave ka građanima” kreirajući bolje uslove za razvoj građanske participacije i čineći javnu upravu još transparentnijom i odgovornijom prema građanima. 

Srbija je jedna od retkih zemalja koja ima uređen birački spisak, koji se gotovo svakodnevno ažurira. Smatrate li to jednim od najvećih dostignuća Ministarstva na čijem ste čelu i koliko je uređeni birački spisak važan za unapređenje demokratskih procesa u zemlji?

- Tako je. U Srbiji se birački spisak, koji je osnovni preduslov za održavanje regularnih i demokratskih izbora, vodi na savremen način kao elektronska baza podataka, i to na osnovu jedinstvene metodologije, što doprinosi njegovoj tačnosti i ažurnosti. Zahvaljujući stalnom unapređenju i elektronskom povezivanju možemo smatrati da je birački spisak jedna od najažurnijih baza u zemlji. Mnogo rada je uloženo da bismo to postigli. Od 2012. godine postoji obaveza da organi koji vode službenu evidenciju čiji podaci utiču na potpunost, tačnost i blagovremenost vođenja biračkog spiska, moraju da dostavljaju te podatke elektronskim putem. Tako MUP dostavlja podatke o prebivalištu, boravištu ili državljanstvu građana, dok je između Registra matičnih knjiga i Jedinstvenog biračkog spiska uspostavljena razmena informacija koje se odnose na činjenicu smrti, promene prezimena nakon sklapanja braka, kao i drugih relevantnih podatka. Takođe, pre mesec dana pokrenuli smo novu elektronsku uslugu na portalu eUprava i građani mogu jednostavno, posredstvom ovog servisa, sa bilo kojeg mesta gde imaju pristup internetu da podnesu zahtev za upis/promenu podataka u biračkom spisku, a rešenje im se dostavlja u e-sanduče.

Aleksandar Martinović
Aleksandar Martinović / Izvor: Foto: Tanjug/Nebojša Raus

 
Prema Vašem mišljenju, koji bi bili najznačajniji rezultati reformi, posmatrano iz ugla građana i privrednika?

- Ponosan sam na činjenicu da se broj korisnika, kao i novih i realizovanih usluga na portalu eUprava povećava iz godine u godinu. Podsetio bih i na to da su rezultati postignuti kroz digitalizaciju imali ogroman uticaj na to da nam život bude olakšan tokom kovid epidemije. Nedavno smo obeležili šest godina od pokretanja čuvenog e-ZUP-a, softvera za razmenu podataka između organa, a koji je danas Servisna magistrala organa - "elektronski poštar" koji efikasno šalje dokumente između organa javne uprave i tako sprečava da građani budu kuriri administracije. Razmenjeno je više od 170 miliona podataka. Dodatno, zahvaljujući reformi, građani su od organa primili tri miliona akata u e-sanduče, a deset miliona puta nisu morali da idu u banku ili poštu da plate takse za usluge MUP-a ili porez na promet vozila. Sve to obavili su onlajn platnim karticama, odnosno elektronskim ili mobilnim bankarstvom. Jedan od primera uspešno sprovedene reforme jeste servis e-Beba, kao i postupak upisa deteta u osnovnu školu zbog kojeg su roditelji morali bar četiri puta da odu do nekog od šaltera, a danas se sve to automatski završava. Procena je da smo modernizacijom uštedeli građanima 350 miliona sati čekanja u redovima. Takođe, posebnu pažnju reforma je posvetila pojednostavljenju postupaka za biznis, tako da je do sada optimizovano skoro 400 procedura za poslovanje, a ukinut je 21 postupak, što je rezultiralo godišnjom uštedom za privredu od 32 miliona evra. 

 Šta bi mogli da budu prioriteti u reformi javne uprave koja je pred nama?

- Polazeći od rezultata koje smo do sada ostvarili vrlo je važno da nastavimo reformu kako bismo kreirali "Upravu po meri svih naših građana". Taj kontinuitet trebalo bi da bude zasnovan na efikasnoj i doslednoj implementaciji strateškog okvira, razvijenoj saradnji i koordinaciji unutar sistema javne uprave, kao i saradnji sa zainteresovanim stranama, a naročito sa građanima. Pružanje usluga ostaje visoko pozicionirano u našoj agendi. Nastavljamo sa otvaranjem JUM-ova. Kako su lokalne samouprave prva adresa za sve potrebe i probleme građana, MDULS predano radi na definisanju novih reformskih mera čijom implementacijom će biti unapređen sistem lokalne samouprave u našoj zemlji. Važno je i da pratimo savremene trendove i da uvodimo novitete, pa bih među prioritete svrstao razvoj sistema upravljačke odgovornosti i delegiranja ovlašćenja, upravljanje kvalitetom, kao i dalju reformu javnih politika. Kao važne korake vidim i nastavak profesionalizacije, zapošljavanje kompetentnog kadra, ali i privlačenje mladih i visokoobrazovanih, kao i promociju javne uprave kao poželjnog poslodavca, u čemu već beležimo rezultate kroz Sajam studentske stručne prakse. Na kraju, sve reforme, naročito složene kao što je naša, zahtevaju značajna finansijska sredstva i efikasno upravljanje novcem, te je vrlo važno da nastavimo dosadašnju reformu javnih finasija, koja je deo šireg procesa reforme javne uprave.

Aleksandar Martinović
Aleksandar Martinović / Izvor: Foto: Tanjug/MDULS/Katarina Vasić

 

Ministar Martinović podseća na važnost kontakata sa običnim ljudima na terenu i ističe da je to često najbolji pokazatelj i vodič šta treba raditi i na šta se treba fokusirati.

- Kao ministar državne uprave i lokalne samouprave često sam na putu. Na licu mesta direktnim uvidom mogu najbolje da saznam koje su to stvarne potrebe, odnosno sa kojim se poteškoćama suočavaju građani i lokalna rukovodstva i šta žele da unaprede. Jednako mi je stalo do svih delova Srbije, od severa do juga i od istoka do zapada, Severnobanatski i Pčinjski, kao i Kolubarski i Braničevski okrug. Isto volim i Čoku, Trgovište, Preševo, Ljuboviju i Veliko Gradište. Od kraja januara do danas posetio sam više od 55 lokalnih samouprava. U proseku dve do tri lokalne samouprave obiđem tokom sedmice. Time želim da pokažem koliko je važno da saslušamo ljude i da je uloga resornog Ministarstva bitna u rešavanju mnogih izazova. Cilj mojih poseta jeste da steknem uvid u stanje na lokalu. Sve što saznamo kroz neposredni kontakt sa građanima ili kroz komunikaciju sa lokalnim rukovodstvom, beležimo i razmatramo. Osim što pomažemo u prevazilaženju izazova, povezujemo aktere čija uloga je ključna za temu, jer nije sve u našoj nadležnosti, odnosno najčešće i nije. Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave važna je karika u uspostavljanju dobrih odnosa između republičkog i lokalnog nivoa i maksimalno posvećeno radimo na tome - zaključio je na kraju intervjua za portal Srbija Danas Aleksandar Martinović.