Ignorisanje činjenica: Srpski jezik govori 43 odsto građana Crne Gore, ali nema ustavni status: Stigao odgovor Spajiću
Direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon oglasio se na društvenoj mreži Iks objavom koja se tiče srpskog jezika u Crnoj Gori.
Objava predstavlja i odgovor na izjavu premijera Crne Gore, Milojka Spajića.
- Mesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje je Skupština Crne Gore, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera - ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih faktora. Legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da pokrene pitanje statusa srpskog jezika je sasvim razumljiva. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve važne teme zaslužuju punu pažnju i odgovoran pristup. Upravo je to pristup koji je predviđen Barometrom 26, oko kojeg su se složile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori, napisao je Spajić na mreži Iks.
Gujon je istakao da se, prema poslednjm popisu, više od 43% građana Crne Gore izjasnilo da govori srpskim jezikom, a oko 34% crnogorskim koji je trenutno jedini ustavom priznat službeni jezik.
- Ta činjenica ne može biti ignorisana u demokratskom društvu. Samo ustavno priznat službeni jezik uživa najviši stepen pravne sigurnosti i ravnopravnosti. Iskustvo Crne Gore u periodu pre 2020. godine, kada je dugogodišnji anti-srpski režim koristio institucije države za sistematsko potiskivanje srpskog jezika i identiteta pokazuje da "službena upotreba" nije dovoljna i da je ustavna zaštita neophodna. Naš stav nije isključiv, već inkluzivan - navodi se u odgovoru Gujona na objavu premijera Crne Gore Milojka Spajića, koji je odbio inicijativu o srpskom jeziku, državljanstvu i trobojci.
Ustavno priznavanje srpskog jezika kao službenog, ravnopravno sa crnogorskim, zaključuje on, predstavljalo bi uvažavanje stvarne jezičke strukture društva i demokratske volje najbrojnije jezičke zajednice u Crnoj Gori.
