KRAĐA ZAPREPASTILA SVET
I Mona Liza nestala iz Luvra, istorija se ponavlja?! Misterija trese Pariz, nova spektakularna pljačka ostavila ceo svet bez daha - da li će i ovaj put dragocenosti biti vraćene? Vreme ističe
Luvr ponovo u šoku. Profesionalni lopovi ukrali su Napoleonov nakit, a senka nestanka Mona Lize pre više od sto godina ponovno lebdi nad čuvenim pariskim muzejem.
Više od jednog veka deli dve krađe, ali scena je ista - čuveni Luvr u Parizu, simbol svetske umetnosti i kulture. Dok su 1911. godine svet šokirali naslovi o nestanku čuvene Mona Lize, danas istorija kao da diše istim dahom: nestao je nakit koji je pripadao Napoleonu Bonaparti.
Krađa koja je uzdrmala Pariz dogodila se prošlog vikenda, usred dana, i trajala svega nekoliko minuta. Grupa profesionalnih lopova provalila je u Galeriju Apolona, razbila vitrine i odnela osam komada nakita neprocenjive vrednosti, među kojima su bili i predmeti koji su pripadali francuskoj imperatorskoj porodici. Sve se odigralo pred očima posetilaca, dok su kamere beležile gotovo filmske prizore bega.
Isto tako, pre tačno 114 godina, jedan običan čovek - radnik italijanskog porekla po imenu Vinćenco Peruđa - izveo je potez koji je zauvek promenio istoriju umetnosti. Sakrio je Mona Lizu ispod mantila, izašao iz muzeja i time izazvao jedan od najvećih međunarodnih skandala tog vremena. Umetničko delo bilo je nestalo pune dve godine, a kada je pronađeno - postalo je legendarno.
Kako je Mona Liza nestala iz Luvra i postala najpoznatije umetničko delo na svetu
Pariz, avgust 1911. godine. Letnje jutro u Luvru počelo je mirno, ali ono što se dogodilo tog dana pretvorilo se u najčuveniju umetničku krađu u istoriji. Slika Leonarda da Vinčija - Mona Liza, tada poznata samo u umetničkim krugovima - jednostavno je nestala sa zida.
Kada je čuvar sledećeg dana primetio prazan prostor, u početku je mislio da je delo odneto na restauraciju. Međutim, satima kasnije, kada su kustosi shvatili da niko nije prijavio uklanjanje slike, nastala je panika. Ceo muzej je zatvoren, policija je pozvana, a svet je ostao u šoku: najčuveniji muzej Evrope opljačkan je usred dana.
Ko je bio čovek koji je ukrao Mona Lizu
Iza krađe nije stajala kriminalna organizacija, već jedan čovek - Vinćenco Peruđa, italijanski imigrant i bivši radnik Luvra. Bio je angažovan na postavljanju zaštitnih stakala na slikama i znao svaki ugao muzeja.
Te kobne noći, Peruđa je ostao u muzeju nakon zatvaranja, skrio se u maloj prostoriji i ujutru, obučeni u belu radničku uniformu, skinuo sliku sa zida. Uklonio je okvir, sakrio platno ispod mantila i jednostavno izašao kroz sporedna vrata.
Bez alarma, bez čuvara - najveće umetničko delo na svetu nestalo je u tišini.
Potraga koja je trajala dve godine
Krađa je izazvala haos. Policija je ispitivala stotine ljudi, uključujući i slavnog slikara Pabla Pikasa, koji je u jednom trenutku bio osumnjičen zbog povezanosti s trgovcima umetninama. Međutim, svih tragova ponestalo - Mona Liza je nestala bez traga.
Francuski listovi svakodnevno su objavljivali nagađanja: da je slika prodata kolekcionaru u Americi, da je skrivena u Italiji, pa čak i da je uništena. Luvr je izgubio najpoznatije delo, a ceo svet je počeo da govori o njoj. Ironično, upravo tada je Mona Liza postala slavna.
Kako je pronađena Mona Liza
Dve godine kasnije, u decembru 1913. godine, Vinćenco Peruđa javio se trgovcu umetninama u Firenci tvrdeći da poseduje "originalnu Mona Lizu" i da želi da je "vrati Italiji, svojoj pravoj domovini".
Kada su italijanske vlasti proverile tvrdnju, ostale su zapanjene - slika je bila prava. Peruđa je uhapšen, a njegovo objašnjenje postalo je legendarno: tvrdio je da je želeo da "vrati ukradeno umetničko blago Italiji", verujući da je Napoleon odneo Da Vinčijeva dela u Francusku.
Osuđen je na samo sedam meseci zatvora, a u Italiji je čak dočekan kao heroj.
Kako je krađa pretvorila Mona Lizu u svetsku ikonu
Pre 1911. godine, Mona Liza nije bila najpoznatije umetničko delo na svetu. Smatrana je tek jednim od mnogih Da Vinčijevih portreta. Ali nakon krađe, priča o misterioznom osmehu žene koja je "nestala iz Luvra" postala je globalna senzacija.
Novine širom sveta danima su objavljivale naslovne strane s njenim likom. Kada je 1914. vraćena u Luvr, hiljade ljudi došlo je samo da vidi - ne sliku, već delo koje je preživelo nestanak.
Od tada, Mona Liza je postala simbol umetnosti, tajne i ljudske fascinacije nepoznatim. Krađa je učinila ono što umetnost ponekad ne može sama - pretvorila je sliku u mit.
Da li će se istorija ponoviti?
Da li će i Napoleonov nakit, baš kao Mona Liza, jednog dana ponovo zasijati pod svetlima Luvra?
Za sada, francuska policija traga za lopovima, a stručnjaci upozoravaju da je vreme presudan faktor - ukradeni dragulji mogli bi biti rastavljeni i pretopljeni u roku od samo nekoliko dana. Dok javnost bruji o mogućim tragovima, jedan zaključak se nameće: ni najčuveniji muzej sveta nije imun na ljudsku pohlepu, hrabrost i ludilo koje ponekad prelazi granice razuma.
Kao što je 1911. godine običan radnik zadao udarac svetskoj umetničkoj eliti, tako danas grupa profesionalnih lopova testira granice moderne bezbednosti.
Ali i tada, i sada - jedno je isto: Luvr ponovo postaje poprište misterije.
I dok ceo svet gleda u Pariz i pita se gde su nestali dragulji, možda negde, u nekom sefu, ti predmeti upravo miruju - čekajući da jednog dana, poput Mona Lize, ponovo ugledaju svetlo dana.
Detalji filmske pljačke u Luvru
Podsetimo, u nedelju, 19. oktobra 2025. godine, Luvr je potresla dramatična pljačka kada je grupa profesionalnih lopova ukrala osam predmeta iz čuvene Galerie Apollon, uključujući dijademe, ogrlice i minđuše povezane s Napoleonovom i francuskom kraljevskom porodicom.
Napad je izveden brzo i precizno, lopovi su koristili dizalicu i košaru kako bi došli do fasade muzeja, obili prozor i za samo 4-7 minuta razbili zaštitna stakla i odneli dragoceni nakit. Jedan od predmeta, kruna carice Eugénie, pronađena je u blizini muzeja, ali oštećena, dok su ostali predmeti još uvek nestali.
Francuske vlasti su odmah pokrenule istragu i privremeno zatvorile muzej. Stručnjaci ističu da je pljačka bila profesionalno planirana, da postoji rizik da ukradeni predmeti budu rastavljeni, pretopljeni ili preprodati, te da su prve 24-48 sati ključne za pronalazak.
Ova krađa ponovo je otvorila pitanje bezbednosti u Luvru, posebno u starim delovima muzeja i tokom izvođenja radova. Galerija Apollon, koja čuva deo najvrednijeg francuskog istorijskog nakita, sada je predmet detaljne provere i pojačanih sigurnosnih mera.
Francuski mediji i stručnjaci ocenjuju da je ova pljačka ne samo materijalno, već i kulturno i istorijski značajna, jer su ukradeni predmeti deo nasleđa koje simbolizuje period Napoleona i francuskih careva.