Samo jedna komanda je dovoljna, i planeta ostaje bez interneta: Iran preti prekidom internet kablova u Ormuzu - posledice takvog poteza bile bi nesagledive
Digitalni krah preti iz dubine mora.
Dok se na površini Persijskog zaliva vode vojne operacije, nova pretnja preti iz dubine - na morskom dnu, gde prolaze ključni podvodni optički kablovi koji čine kičmu globalnog interneta.
Prema upozorenjima iz Irana, postoji mogućnost ciljanog oštećenja ovih kablova kroz Ormuski moreuz, što bi moglo dovesti do prekida internet saobraćaja u regionu i ozbiljnih poremećaja u globalnoj digitalnoj ekonomiji, uključujući međunarodne bankarske transakcije i rad veštačke inteligencije.
Ormuski moreuz - digitalni čvor sveta
Iako se Ormuski moreuz decenijama posmatrao isključivo kroz prizmu transporta nafte, danas je podjednako vitalan kao koridor za međunarodni internet. Kroz ovaj tesnac prolazi više od 20 ključnih podvodnih kablova koji prenose čak 95% globalnog internet saobraćaja, povezujući Evropu, Aziju i Afriku.
Eventualna sabotaža ili oštećenje samo nekoliko ovih kablova ne bi uticala samo na sporiji internet za krajnje korisnike. Mogli bi biti pogođeni međunarodni SWIFT sistemi, veštačka inteligencija i zaštićeni vojni komunikacioni kanali, a zemlje Balkana, uključujući Srbiju, mogle bi odmah osetiti pad kapaciteta veza sa Azijom, što bi uticalo na domaće IT kompanije koje posluju na tim tržištima.
Nešto slično se već dogodilo
Slična situacija se već dogodila 2024. godine, kada su tri vitalna kabla u Crvenom moru oštećena zbog sidra broda pogođenog napadom Huta. To je dovelo do prekida skoro četvrtine internet saobraćaja između Azije i Evrope, pokazujući koliko je globalna digitalna mreža ranjiva.
Danas je situacija još ozbiljnija: vodeće osiguravajuće kuće podigle su premije za brodove koji popravljaju kablove u regionu za čak 40%, što znači da bi sanacija u slučaju prekida mogla biti odložena nedeljama, ostavljajući svet suočen sa "digitalnim rupama".
Podvodni dronovi i "nevidljiva patrola"
Najveća pretnja nisu površinske flote, već podvodni dronovi tipa "Aždar", koje Iran koristi za patrolu duž kablova. Ove bespilotne letelice je gotovo nemoguće detektovati radarima i mogu ostati u stanju mirovanja na morskom dnu dok ne dobiju komandu za delovanje.
Strah od potencijalnog prekida već je izazvao zabrinutost kod tehnoloških giganta poput Mete i Gugla, koji su u regionu proglasili "višu silu" za svoje projekte.
Regionalni odgovor i kopnene alternative
Zemlje Zaliva ubrzano rade na kopnenim optičkim mrežama koje bi zaobilazile kritične tačke poput Ormusa i Bab-el-Mandeba. Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati investiraju milijarde u nove linije koje bi povezale region sa Evropom preko Iraka, Jordana i Turske.
Međutim, ove mreže su još uvek u fazi izgradnje i nemaju kapacitet da zamene postojeće podmorske sisteme, pa svet i dalje u velikoj meri zavisi od infrastrukture na morskom dnu.
Svet na ivici "digitalnog mraka"
Pretnja prekidom podvodnih kablova pokazuje koliko je globalna digitalna mreža krhka. Ako bi Ormuski moreuz postao nefunkcionalan, posledice bi se osetile od finansijskih centara u Evropi i Aziji do svakodnevne upotrebe interneta širom sveta, potencijalno dovodeći do velikih poremećaja u ekonomiji i komunikaciji.