Mind the GAP! Zajedničke akcije radničkih organizacija za premošćavanje rodnog jaza u zaradama
Projekat „Mind the GAP! Zajedničke akcije radničkih organizacija za premošćavanje rodnog jaza u zaradama” je partnerski projekat 10 organizacija iz 9 različitih zemalja (Bugarska, Italija, Severna Makedonija, Crna Gora, Malta, Rumunija, Srbija, Slovačka, Poljska).
Korisnik projekta je Generalni sindikat radnika sa Malte i finansira se uz podršku Evropske unije.
Ovaj veoma važan projekat bavi se pitanjima rodnog jaza u zaradama širom Evrope, kako u članicama EU, tako i u državama kandidatima. Projekat „Mind the GAP” je fokusiran na nekoliko glavnih ciljeva kao što su povećanje saradnje zemalja učesnica u praćenju transponovanja Direktive EU o transparentnosti plata, jačanje sposobnosti za korišćenje kolektivnog pregovaranja od strane radničkih organizacija kako bi se premostio rodni jaz u zaradama putem obuka na mreži ili klasičnih obuka, povećanje doprinosa radničkih organizacija u kreiranju politike EU (preporuke zasnovane na radu timova za nadzor, eksperata i predstavnika radničkih organizacija), efikasniju implementaciju Direktive o transparentnosti plata u državama članicama EU, kao i bolje razumevanje Direktive o transparentnosti plata u državama kandidatima, i konačno - unapređenje saradnje radničkih organizacija na razvoju narednih koraka i preporuka za smanjenje rodnog jaza u zaradama.
Sprovođenje zakona o radu i prisustvo stereotipa o rodnim ulogama i dalje predstavljaju značajne prepreke u rešavanju rodnih razlika u većini zemalja. Kako bi se poboljšala usaglašenost, potrebni su jači mehanizmi sprovođenja i kampanje u cilju podizanja svesti. Nizak nivo učešća žena u radnoj snazi i profesionalna segregacija i dalje postoje; iz tog razloga se takođe preporučuju politike koje promovišu roditeljsko odsustvo za oca i rodno neutralnu klasifikaciju poslova. Vrlo često patrijarhalne norme ometaju napredak, a žene su nedovoljno zastupljene na visoko plaćenim pozicijama, pa su rodno osetljive politike i poboljšan pristup menadžerskim pozicijama ključni u rešavanju ovih pitanja. Takođe su potrebne kulturološke promene ka inkluzivnom liderstvu i politikama pravičnih radnih okruženja. Jaz u zaradama u privatnom sektoru je veći problem zbog nedovoljne transparentnosti plata, zato je neophodno obavezno izveštavanje o platama i angažovanje sindikata, zajedno sa zakonskim okvirima i mehanizmima odgovornosti poslodavaca. Ključna komponenta ovog nastojanja je Direktiva EU o transparentnosti plata iz 2023. godine, koja zahteva transparentnost plata u svim državama članicama kako bi se eliminisale razlike u platama. Iako je ova Direktiva veliki korak u pravom smeru, biće potrebno mnogo institucionalne podrške da bi se delotvorno primenila. Malim i srednjim preduzećima može biti teško da ispune ove nove propise, što dodatno naglašava neophodnost državne podrške da bi se olakšala implementacija.