clear sky
26°C
29.04.2024.
Beograd
eur
117.1205
usd
109.1422
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

VELIKA ŠANSA ZA SRPSKE VOĆARE: Čačanska nada najbolja sorta u zemlji, suvi plodovi mnogo skuplji od svežih

08.02.2021. 15:11
Piše:
RINA
Šljiva
Šljiva / Izvor: Foto: RINA

Za postizanje visokog kvaliteta osušenih plodova šljive izbor odgovarajuće sorte za sušenje jedan je od najvažnijih preduslova.

 U Srbiji je posađeno preko 40 miliona stabala šljive, a po proizvodnji ovog voća naša zemlja se nalazi među liderskim pozicijama u svetu.

Ipak, izvoz šljive u svežem stanju za većinu voćara nije profitabilan, pa se mnogi odlučuju za sušenje plodova i na taj način ih distribuiraju kod inostranih kupaca.

TESLA PONOVO PODIGLA KRIPTOVALUTU: Još jedna objava na Tviteru povećala vrednost bitkoina za 10 ODSTO

TESLA PONOVO PODIGLA KRIPTOVALUTU: Još jedna objava na Tviteru povećala vrednost bitkoina za 10 ODSTO

Dominacija Arena Channels Group na tržištu je ono što smeta našoj konkurenciji: Neosn

Dominacija Arena Channels Group na tržištu je ono što smeta našoj konkurenciji: Neosn

SRBIJA POSTAJE VODEĆA ZEMLJA U TURIZMU! Gondola na Zlatiboru već prevezla 30.000 ljudi (VIDEO)

SRBIJA POSTAJE VODEĆA ZEMLJA U TURIZMU! Gondola na Zlatiboru već prevezla 30.000 ljudi (VIDEO)

- Suva šljiva je daleko skuplja od sveže, zarade ima zavisno od godine do godine, nije potražnja uvek ista. Za izvoz je cena od 1,8 evra po kilogramu i to je solidna cena, najtraženija je u Francuskoj, ali smatramo da će se interesovanje za suvu šljivu proširiti što bi nama prerađivačima donelo sigurniji i bolji plasman - rekao je Slobodan Đurđević, voćar iz Topole.

Slobodan Đurđević
Slobodan Đurđević / Izvor: Foto: RINA

Za postizanje visokog kvaliteta osušenih plodova šljive izbor odgovarajuće sorte za sušenje jedan je od najvažnijih preduslova.

- Od 18 sorti šljive stvorenih u Institutu za voćarstvo u Čačku, po svojim pozitivnim karakteristikama i pogodnošću ploda za različite namene, pre svega sušenje, od novije stvorenih, posebno se izdvaja sorta Nada. To je sorta kombinovanih svojstava, pogodna za svežu potrošnju, sušenje i različite vidove prerade. Nastala je ukrštanjem sorti Stenlej i Skolduš a za novu sortu priznata je 2012. godine - kaže dr Olga Mitrović iz čačanske naučne ustanove.

Šljiva
Šljiva / Izvor: Foto: RINA

Rezultati istraživanja sprovedenih u Institutu za voćarstvo ukazuju da plodovi sorte Nada imaju povoljne tehnološke karakteristike za preradu sušenjem od kojih su najzačajnije odgovarajuća masa, povoljan udeo koštice i tamna boja pokožice.

Vrlo bitna karakteristika je i da tokom sušenja iz plodova ne dolazi do curenja soka. Randman sušenja je povoljan, manji od četiri, što znači da je za jedan kilogram suve šljive u proseku potrebno manje od četiri kilograma sveže.

- Osušeni plodovi su prijatne arome i slatkastog ukusa, tamno obojeni zbog čega se dopadaju potrošačima koji su navikli na tamnu boju suve šljive. Takođe, ispitivanja su pokazala da plodovi Nade predstavljaju bogat izvor polifenolnih jedinjenja koji doprinose povećanju antioksidativnog kapaciteta i stoga predstavljaju snažne antioksidanse -  poručuje dr Olga Mitrović.

Šljiva
Šljiva / Izvor: Foto: RINA

Plodovi ove sorte u našim ekološkim uslovima sazrevaju sredinom avgusta. Ujednačene su krupnoće, prosečne težine od 35 do 45 grama, eliptičnog oblika, tamno plave boje koju prekriva obilni pepeljak.

Atraktivnog su izgleda, slatkastog ukusa i dobrog kvaliteta. Meso ploda je žute boje, umereno čvrsto i sočno. Koštica je srednje krupnoće i cepača je, odnosno potpuno se odvaja od mesa ploda.

Plodovi u proseku sadrže 16,50% rastvorljivih suvih materija i manji sadržaj kiselina što uzrokuje viši indeks slasti, odnosno slađi ukus.