Lažni med preplavio tržište: Nestaje "hercegovačko zlato", pravog meda sve manje
Pčelari otkrili koliko je teško pronaći pravi med.
Potražnja za domaćim hercegovačkim medom i dalje je velika, ali ga zbog slabijih prinosa i sve manjeg broja pčelara na tržištu nema u dovoljnim količinama.
Dok meda iz drugih krajeva BiH, poput bagremovog iz Posavine, ima dovoljno, specifičnog hercegovačkog meda hronično nedostaje, kazao je za Fenu predsednik Saveza pčelara Hercegovačko-neretvanskog kantona Boras Kvesić.
Dodao je kako jedan od najvećih problema predstavlja falsifikovani med, kojeg se, prema njegovim rečima, na tržištu proda četiri do pet puta više nego pravog meda.
- Kada zaštitite potrošača od falsifikovanog meda, zaštitili ste i domaće pčelare, njihovu proizvodnju i cenu meda - smatra Kvesić.
Ističe kako se cena domaćeg hercegovačkog meda kreće između 25 i 30 maraka (oko 150 i 1800 dinara) po kilogramu, te da ispod te cene proizvodnja više nije isplativa, javlja Fena.
Govoreći o tome kako razlikovati pravi od falsifikovanog meda, kaže kako je to danas vrlo teško, jer je tehnologija proizvodnje falsifikata znatno napredovala, prenosi Biznis.ba.
- Moja preporuka je da građani med kupuju od proverenih domaćih pčelara kojima veruju. Tako mogu biti sigurni u kvalitet proizvoda - poručuje Kvesić.
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona trenutno se nalazi između 35 i 40 hiljada registrovanih košnica, čime je ovaj kanton među vodećim u Federaciji BiH. Međutim, broj pčelara poslednjih godina opada, ponajviše zbog neisplativosti proizvodnje i sve manjeg interesa mladih za bavljenje pčelarstvom.
Pčelarima dodatne probleme stvaraju i klimatske promene.
- Dovoljna je jedna kiša ili nekoliko izrazito toplih dana tokom cvetanja žalfije i drače da prinosi budu znatno manji. Nekada je deset kilograma hercegovačkog meda po košnici bio odličan rezultat, a danas je to sve teže ostvariti - upozorava Kvesić.
Osim proizvodnje meda, pčelarstvo poslednjih godina sve više dobija i zdravstvenu i turističku dimenziju kroz razvoj apiterapije. Jedan od takvih primera nalazi se u Šujici, gde je uređena api komora u kojoj posetioci mogu udisati vazduh iz pčelinjih košnica.
Vlasnik pčelinjaka Željko Fišić kaže kako je cilj da se pomogne osobama sa otežanim disanjem, plućnim bolestima, astmom, problemima sa sinusima, glavoboljama i alergijama.
Prema njegovim rečima, interesovanje za ovakav oblik terapije je veliko.
- Udisanje pčelinjeg vazduha nikome neće naškoditi, a može pomoći -naglašava Fišić.
